Povjerenje u pravosuđe Bosne i Hercegovine znatno je narušeno posljednjih godina zbog mnogobrojnih afera koje su uključivale osobe na visokim položajima.

Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH, Milan Tegeltija, nalazi se na američkoj crnoj listi zbog korupcije. Slično se dogodilo i bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić, kao i njezinoj tadašnjoj zamjenici Diani Kajmaković.

Javnost je posebno uznemirena nakon hapšenja sada već suspendiranog predsjednika Suda BiH, Ranka Debevca, što je pokrenulo raspravu o događajima u pravosudnim institucijama.

Iz VSTV-a BiH otkriveno je da je u proteklih pet godina izrečeno čak 150 disciplinskih mjera za nositelje pravosudnih funkcija u BiH, pri čemu je većina mjera bila usmjerena prema sucima – njih čak 97. Neki su suci kažnjeni više puta, što je rezultiralo smanjenjem njihove plaće.

Predsjednicima sudova su u 2019. godini izrečene dvije mjere, a godinu kasnije tri, dok je u 2021. godini izrečena jedna mjera. Prethodne godine su utvrđena tri prekršaja predsjednika sudova, a prošle čak pet.

U proteklih pet godina izrečene su tri mjere i za stručne suradnike. Protiv tužitelja je za isto razdoblje izrečeno ukupno 28 mjera, pri čemu je najveći broj mjera izrečen 2019. godine – čak 12. Također, zanimljivo je da nije izrečena niti jedna mjera protiv tužitelja u 2020. godini.

Što se tiče glavnih tužitelja, koji su kategorizirani kao posebna kategorija, protiv njih je u posljednjih pet godina izrečeno osam mjera, pri čemu je najveći broj mjera izrečen 2022. godine – četiri.

Iz VSTV-a BiH su za “Avaz” otkrili da je čak 53 mjere u proteklih pet godina izrečeno zbog neprihvatljivih kašnjenja u izradi odluka ili drugih postupaka u vezi s obavljanjem dužnosti sudaca ili zbog ponovljenog nepoštivanja dužnosti suca. Također, 46 disciplinskih mjera izrečeno je zbog nemara ili nepažnje u obavljanju službenih dužnosti.

Jedna disciplinska mjera izrečena je i u prošloj godini zbog kršenja načela nepristranosti, dok je 2019. godine čak šest nositelja pravosudnih funkcija kažnjeno jer nisu zatražili izuzeće u slučajevima sukoba interesa.

Povjerenje u pravosuđe Bosne i Hercegovine znatno je narušeno posljednjih godina zbog mnogobrojnih afera koje su uključivale osobe na visokim položajima.

Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH, Milan Tegeltija, nalazi se na američkoj crnoj listi zbog korupcije. Slično se dogodilo i bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić, kao i njezinoj tadašnjoj zamjenici Diani Kajmaković.

Javnost je posebno uznemirena nakon hapšenja sada već suspendiranog predsjednika Suda BiH, Ranka Debevca, što je pokrenulo raspravu o događajima u pravosudnim institucijama.

Iz VSTV-a BiH otkriveno je da je u proteklih pet godina izrečeno čak 150 disciplinskih mjera za nositelje pravosudnih funkcija u BiH, pri čemu je većina mjera bila usmjerena prema sucima – njih čak 97. Neki su suci kažnjeni više puta, što je rezultiralo smanjenjem njihove plaće.

Predsjednicima sudova su u 2019. godini izrečene dvije mjere, a godinu kasnije tri, dok je u 2021. godini izrečena jedna mjera. Prethodne godine su utvrđena tri prekršaja predsjednika sudova, a prošle čak pet.

U proteklih pet godina izrečene su tri mjere i za stručne suradnike. Protiv tužitelja je za isto razdoblje izrečeno ukupno 28 mjera, pri čemu je najveći broj mjera izrečen 2019. godine – čak 12. Također, zanimljivo je da nije izrečena niti jedna mjera protiv tužitelja u 2020. godini.

Što se tiče glavnih tužitelja, koji su kategorizirani kao posebna kategorija, protiv njih je u posljednjih pet godina izrečeno osam mjera, pri čemu je najveći broj mjera izrečen 2022. godine – četiri.

Iz VSTV-a BiH su za “Avaz” otkrili da je čak 53 mjere u proteklih pet godina izrečeno zbog neprihvatljivih kašnjenja u izradi odluka ili drugih postupaka u vezi s obavljanjem dužnosti sudaca ili zbog ponovljenog nepoštivanja dužnosti suca. Također, 46 disciplinskih mjera izrečeno je zbog nemara ili nepažnje u obavljanju službenih dužnosti.

Jedna disciplinska mjera izrečena je i u prošloj godini zbog kršenja načela nepristranosti, dok je 2019. godine čak šest nositelja pravosudnih funkcija kažnjeno jer nisu zatražili izuzeće u slučajevima sukoba interesa.