Prošle su četiri godine od razornih potresa u Petrinji. Potres magnitude 5 prema Richteru pogodio je Petrinju 28. prosinca u 6.28, a idući dan bio je još razorniji, s magnitudom 6.2 prema Richteru. U potresu je bilo poginulih, a teško su oštećeni Sisačko-moslavačka županija i okolne županije.
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Domagoj Orlić, kaže kako je trenutačno vrlo zadovoljan dinamikom obnove. Ipak, potpuno zadovoljan bit će kada se posljednji sugrađanin, koji je ostao bez doma u potresu, vrati u svoj novoobnovljeni dom.
– Na području petrinjskog i zagrebačkog potresa obnova je završila na više od 12 tisuća lokacija, što se tiče privatnog vlasništva. Kada govorimo samo o području petrinjskog potresa, obnova je završila na 8.750 lokacija, a u ovom trenutku na području petrinjskog potresa imamo otvoreno oko 1.100 novih gradilišta, kaže Orlić.
Prioritet im je gradnja zamjenskih, obiteljskih kuća, što im je u planu dovršiti do sredine 2027. godine.
– Na području petrinjskog potresa je do sada u obnovu i revitalizaciju utrošeno 1,36 milijarde eura. Iz različitih izvora financiranja gradi se velik broj višestambenih zgrada. Vlada Republike Hrvatske je osigurala 100 milijuna eura, iz njezina programa gradimo 36 zgrada. Od tih 36 zgrada, 31 je trenutačno u gradnji. Europskim novcem se gradi još 20 zgrada. Od tih 20 zgrada, 12 je već useljeno, osam u Petrinji i četiri u Glini, objašnjava Orlić.
Što se tiče mišljenja sugrađana, neki su zadovoljni, a neki nisu. Sugrađani čiji dom još nije obnovljen nisu zadovoljni. S druge strane, dio sugrađana koji su uselili u obnovljene domove ili novosagrađene obiteljske kuće su zadovoljni.
Međutim, bilo je tu izazova. Jedan od njih je problem u angažiranosti građevinske operative.
– Nismo imali dovoljno tvrtki koje su nam se javljale na naše javne natječaje, to jest na naše postupke javne nabave. Međutim, to je sada u znatnoj mjeri povećano. Prvenstveno jer je dobar dio operative bio angažiran na zgradama koje su se obnavljale, čije je financiranje bilo iz Fonda solidarnosti Europske unije. Podsjetit ću da smo imali rok 30. lipnja 2023. godine. Budući da je većina zgrada obnovljena, dio operative se sada prebacio na obnovu privatne imovine, govori Orlić.
Zadano je nekoliko rokova u sklopu plana obnove. Prvi je da do sredine 2026. godine u potpunosti budu završene zgrade javnog sektora. Tu se prvenstveno misli na zgrade iz područja zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. A što se tiče gradnje zamjenskih obiteljskih kuća, rok je sredina 2027. godine. Konačni završetak obnove očekuje se 2030. godine.
Međutim, vrlo je važno smanjiti rizik od budućih potresa.
– U svim dijelovima Republike Hrvatske odvija se gradnja prema važećim protupotresnim standardima. Za te zgrade, to jest obiteljske kuće nema razloga za strah. U potresu su prvenstveno stradale kuće koje ili nisu građene u skladu s pravilima struke ili su građene u vremenu kada važeći standardi nisu udovoljavali realnim potrebama koje su danas nastupile. Važno je da se ta obnova provodi na protupotresni način, da će te zgrade biti sigurne i za potrese koji su nas pogodili i za ono što slijedi. U tom dijelu doista nema razloga za strah, poručuje Orlić.
