Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru danas je započela dvodnevna međunarodna znanstvena konferencija “Identiteti – Kulture – Jezici”, posvećena 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva, a koja se održava u sklopu službenog programa obilježavanja ove velike obljetnice.
Konferencija je organizirana u suradnji s Maticom hrvatskom i Družbom “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Među izlagačima se istaknuo povjesničar Mario Jareb koji će sutra u svom izlaganju govoriti o spomen-obilježjima postavljenima 1925. godine povodom tisućite obljetnice.
Govorit ću o dijelu mog projekta kojeg radim u Družbi ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’ o memorijalizaciji svih spomen obilježja, od Zemuna do Kotora i Budve, a koja su danas već postala sama po sebi jedna povijesna baština – rekao je.
Jareb je istaknuo kako poruka koju nose spomen-obilježja iz 1925. godine i danas ima snažno značenje. “Još nas ima, još smo tu nakon tisuću godina”, citirao je natpise s pojedinih spomenika, dodajući kako su Hrvati tada, predvođeni kulturnim ustanovama, jasno pokazali da postoje i da imaju identitet.
Mislav Grgić, veliki meštar Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, istaknuo je kako je ova organizacija sudjelovala i u obilježavanju tisućite obljetnice 1925. godine.
Naši prazmajevi postavili su spomen-obilježja diljem hrvatskih zemalja. Danas, sto godina kasnije, nastavljamo tradiciju sa 61 projektom u 2025. godini – rekao je Grgić, dodavši kako je ovo “generacijski jedinstvena svehrvatska obljetnica”. Naglasio je i važnost popularizacije lika kralja Tomislava.
Naši učenici uče o tome kroz školsku literaturu i znaju tko je bio kralj Tomislav, najvažnija povijesna ličnost Hrvatskog Kraljevstva i prvi hrvatski kralj, čija se krunidba, prema svim dostupnim povijesnim izvorima, dogodila oko 925. godine. Popularizacija njegove uloge iznimno je važna, a dovoljno je pogledati broj ulica, trgova i parkova koji nose njegovo ime diljem hrvatskih krajeva. Taj broj nadilazi bilo kojeg drugog lika – istaknuo je Grgić.
Jedan od plenarnih izlagača Damir Zorić osvrnuo se na Mostar kao ishodište ideje o proslavi Hrvatskog Kraljevstva još 1899. godine.
U mostarskim novinama ‘Osvit’ građani su predložili proslavu tisućite obljetnice. Tako je sve krenulo, odavde iz Mostara – podvukao je Zorić, dodavši da identitet nije samo stvar historiografije, već i umjetnosti, kulture sjećanja i osobne volje.
Prema Zoriću, identitet se temelji na dvije ključne sastavnice – volji da se s nečim poistovjetimo i povijesnim činjenicama koje tu volju podupiru. Upozorio je da postoje skupine “koje imaju veliku volju, a malo znanja”, zbog čega je važno vratiti u javnost one činjenice i autore koji su kroz povijest bili zanemareni. Spomenuo je i tridesetak autora iz 19. stoljeća, osobito iz BiH, koji su napisali značajna djela, a danas su, kako kaže, potpuno “out”.
Predsjednik organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije i prodekan za znanost Filozofskog fakulteta SUM Marko Odak naglasio je važnost uključivanja fakulteta u obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, ističući kako su se ovom velikom jubileju pridružile vodeće kulturne i znanstvene institucije iz Hrvatske i BiH.
Međunarodna znanstvena konferencija najviši je oblik znanstvenog promišljanja – rekao je Odak, dodavši kako je, zbog značaja obljetnice, konferencija organizirana kao dvodnevni događaj.
Prvi dan konferencije obilježen je raznolikim kulturno-umjetničkim programom, među kojim se ističe izložba suvremene interpretacije krunidbe kralja Tomislava, autora dr. Zvonke Martića, te predstavljanje posljednjih triju godišta časopisa Hrvatska revija. Kako je prodekan rekao, nije slučajno odabrano upravo to trogodišnje razdoblje. Naime, za tri godine obilježit će se stota obljetnica toga časopisa, čiji je četvrti broj u cijelosti bio posvećen 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva.
Sutra nas očekuju izlaganja istaknutih znanstvenika iz različitih područja koji će rasvijetliti jezične, pravne, političke , kulturne i književne aspekte hrvatske povijesne baštine – najavio je Odak.
Podsjetio je i da je inicijativa za proglašenje 2025. godine godinom Hrvatskoga Kraljevstva potekla upravo od Matice hrvatske i Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a nakon njihova prijedloga Hrvatski sabor tu je odluku donio jednoglasno. Istaknuo je da je njihova konferencija uvrštena u službeni program obilježavanja, naglasivši kako je organizacija ovakvih događanja i promišljanje identiteta sastavni dio misije Filozofskog fakulteta.
