Ako je suditi po vitalnoj statistici, Hercegbosansku županiju, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu ne čeka svijetla budućnost. Premda ga čini šest lokalnih samouprava, i prostorno je najveći u Federaciji BiH, bijela kuga je realno stanje ove županije, a tu je i neprekidni trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama Zapadne Europe, pa i onima preko oceana.

Već više od jednog desetljeća u HBŽ broj umrlih u pravilu je bio dva puta veći od broja novorođenih, a u 2023. godini odnos između rođenih i umrlih je jedan prema dva i pol.

„Rođeno je 261 dijete, podatak se odnosi na sve općine, a u isto vrijeme u HBŽ je umrlo 667 osoba“, navodi dr. Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ.

Najgore stanje je u Bosanskom Grahovu, budući da je u prošloj godini rođeno samo jedno dijete, a umrlo je 29 osoba. Prema analizama proteklih godina, u prostorno najvećoj županiji bijela kuga je stalno stanje.

„Od 2005. do 2023. velika je razlika u broju rođenih i umrlih, do sada smo izgubili 8.426 stanovnika, što je otprilike veličine grada Livna“, ističe Mamić.

Lokalne samouprave nastoje pomoći mladim obiteljima jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu.

„Za prvo novorođeno dijete potpora iznosi 700 KM, za drugo dijete 900, treće 1.100, četvrto i svako sljedeće 1.400 maraka“, navodi Darko Čondrić, gradonačelnik Livna (HDZBiH).

Tu su i druge mjere iz nadležnosti lokalne samouprave:

„Potpore privatnim vrtićima, besplatan školski prijevoz, subvencija prve stambene nekretnine – sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, županije“, ističe Čondrić.

HBŽ od 2018. nije povećavao dječji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen pri usvajanju ovogodišnjeg proračuna.

„Uspjela sam osigurati amandman vrijedan 1.400.000 KM za dječji doplatak, što bi značilo da se dječji doplatak povećava sa 30 na 50 KM po djetetu. Treba još na tome raditi, više ulagati, ali za početak ovo je jedna lijepa priča“, kaže Marija Bagarić, neovisna vijećnica u Skupštini Kantona 10.

Taj doplatak primaju sva djeca do 15. godine, no, iseljavanje i bijela kuga učinili su svoje pa se i broj korisnika s početnih 5.856 smanjio na sadašnjih 5.310, piše Federalna.ba.

Ako je suditi po vitalnoj statistici, Hercegbosansku županiju, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu ne čeka svijetla budućnost. Premda ga čini šest lokalnih samouprava, i prostorno je najveći u Federaciji BiH, bijela kuga je realno stanje ove županije, a tu je i neprekidni trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama Zapadne Europe, pa i onima preko oceana.

Već više od jednog desetljeća u HBŽ broj umrlih u pravilu je bio dva puta veći od broja novorođenih, a u 2023. godini odnos između rođenih i umrlih je jedan prema dva i pol.

„Rođeno je 261 dijete, podatak se odnosi na sve općine, a u isto vrijeme u HBŽ je umrlo 667 osoba“, navodi dr. Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ.

Najgore stanje je u Bosanskom Grahovu, budući da je u prošloj godini rođeno samo jedno dijete, a umrlo je 29 osoba. Prema analizama proteklih godina, u prostorno najvećoj županiji bijela kuga je stalno stanje.

„Od 2005. do 2023. velika je razlika u broju rođenih i umrlih, do sada smo izgubili 8.426 stanovnika, što je otprilike veličine grada Livna“, ističe Mamić.

Lokalne samouprave nastoje pomoći mladim obiteljima jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu.

„Za prvo novorođeno dijete potpora iznosi 700 KM, za drugo dijete 900, treće 1.100, četvrto i svako sljedeće 1.400 maraka“, navodi Darko Čondrić, gradonačelnik Livna (HDZBiH).

Tu su i druge mjere iz nadležnosti lokalne samouprave:

„Potpore privatnim vrtićima, besplatan školski prijevoz, subvencija prve stambene nekretnine – sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, županije“, ističe Čondrić.

HBŽ od 2018. nije povećavao dječji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen pri usvajanju ovogodišnjeg proračuna.

„Uspjela sam osigurati amandman vrijedan 1.400.000 KM za dječji doplatak, što bi značilo da se dječji doplatak povećava sa 30 na 50 KM po djetetu. Treba još na tome raditi, više ulagati, ali za početak ovo je jedna lijepa priča“, kaže Marija Bagarić, neovisna vijećnica u Skupštini Kantona 10.

Taj doplatak primaju sva djeca do 15. godine, no, iseljavanje i bijela kuga učinili su svoje pa se i broj korisnika s početnih 5.856 smanjio na sadašnjih 5.310, piše Federalna.ba.