Dok se mnogi građani muče s rješavanjem stambenog pitanja, puno je i onih koji imaju problema s parkiranjem svojih automobila. Iako su brojne površine u gradovima pretvorene u parkirališta, mjesta je sve manje, a naselja postaju zagušena vozilima.
Mnogi se stoga, ali i kako bi zaštitili svoje vozilo od krađe, atmosferilija i brojnih opasnosti, poput drveća srušenog jakim vjetrom, odlučuju kupiti garaže. U novijim zgradama prodaju se parkirna mjesta u podzemnim garažama. U nešto starijim blokovima garaže su bile izdvojene iz stambenih objekata. No, ako je ponuda stanova mala, onda je ponuda garaža još manja.
Ali, to nije sve. Pregledavanjem jednog od popularnih internetskih oglasnika, vidljivo je da cijene garaža vrtoglavo rastu. Tako, primjerice, jedan prodavatelj za garažu od 43 kvadrata u Sigetu traži čak 115.000 eura. Garaže slične kvadrature, koje mogu primiti dva ili više vozila u metropoli koštaju mahom više od 100.000 eura. Za manje garaže cijene variraju, pa se za garažu od 10 kvadrata u centru grada već traži 55.000 eura.
Slična je situacija i u Splitu, gdje se, recimo, za garažu od 18 kvadrata na Lokvama traži 99.000 eura. Cijene garaža ondje se uglavnom kreću iznad 40.000 eura, dok je za garažno parkirno mjesto potrebno izdvojiti dvadesetak tisuća eura. U Rijeci, pak, cijene garaža uglavnom idu između 40 i 50 tisuća eura, iako ima i skupljih.
‘Imamo gospodina koji za garažu traži 80.000 eura. Nudi mu se 50 ili 55 tisuća eura, ali on ne želi pristati. To je nerealno, jer garaža ima 17-18 kvadrata. To je cijena od gotovo 4000 eura po kvadratu’, govori nam iskusni riječki trgovac nekretninama Branko Papeš.
Dodaje kako mu je prodaja garaža u posljednjih nekoliko godina postala jedan od najboljih poslova jer su cijene strelovito narasle. ‘Garaže su se u Zagrebu, Rijeci i Splitu prije pet godina mogle kupiti za 15 do 17 tisuća eura, a danas ih ispod 40.000 eura nema’, tvrdi on.
Razlozi ovakvom skoku cijena, koji svakako doprinosi ukupnoj statistici skupoće nekretnina kriju se u inflacijskim faktorima, gdje cijene svih vrsta nekretnina prate cijene kuća i stanova. Problematična je i ponuda garaža. Papeš tvrdi da se garaže po realnim cijenama prodaju odmah, ali i da postoje zainteresirani kupci. No, garaža nema.
Dok se u novim zgradama rade uglavnom podzemne garaže s parkirnim mjestima, u starijim blokovima garaže su smještene ispod zgrada ili su čak i izdvojene u posebne objekte. Problem starijih naselja je u tome što su građena planski za vrijeme u kojem su nastala. Tako je, primjerice, naselje Jarun u osamdesetim godinama izgrađeno s tri puta manje garaža od broja stanova, jer je tada standard bio da na tri kućanstva dolazi jedan automobil.
Čuvena Mamutica, najveća zgrada u Hrvatskoj s 1169 stanova, ima svega 256 garaža. Doduše, oko zgrade postoje parkirališta, ali na njih ipak treba smjestiti nekoliko tisuća vozila iz te i okolnih zgrada. To je uglavnom i razlog zbog kojeg su brojna gradska naselja zatrpana automobilima.
Cijenu garaža i parkirnih mjesta, naročito u novim zgradama podižu i obveza ugradnje priključka za punjenje električnih vozila, čime su one već u gradnji skuplje. Ionako oskudnu ponudu smanjuju oni koji garaže prenamjenjuju u skladišta i druge svrhe ili ih jednostavno iznajmljuju.
‘Danas se garaža bez problema iznajmi za 200 ili 250 eura mjesečno, a nema nikakvih troškova u njezinom održavanju. Imamo gospodina u Rijeci koji je unatrag osam, devet godina kupovao garaže. Ima ih 15-20 i napravio je top biznis’, govori Papeš.
Agent nam govori da građanima čak nije problem izdvojiti novac za jedno parkirno mjesto u novogradnji. No, problem je što žele dva ili tri takva mjesta, kojih najčešće nema. Naime, trenutni građevinski standardi uglavnom uvjetuju gradnju jednog parkirnog ili garažnog mjesta na jedan manji stan, a dva ili tri mjesta na jedan stan veće kvadrature.
‘To sve ide jedno uz drugo. Auti su sve skuplji, sve veći i sve više ih ima. Parkirnih mjesta kronično nedostaje u svim gradovima, pogotovo u centru’, rekao je Papeš.
Rješenje ovog problema bi moglo biti u izgradnji javnih garaža. No, one se, ističe Papeš, rijetko grade jer za njih uglavnom nema prostora u urbanim sredinama. Ako i ima prostora, problem je što se moraju mijenjati urbanistički planovi i ishoditi sve potrebne dozvole, a to inače traje godinama. Pitanje je bi li i to riješilo problem parkiranja, poglavito jer je prednost posjedovanja vlastite garaže to što je parkiranje u njoj besplatno.
‘Gradnjom javnih garaža vjerojatno bi se smanjio pritisak na taj segment. Bi li to riješilo pitanje visokih cijena? Vjerojatno ne bi, ali bi smanjilo pritisak. Ljudi u nedostatku parkirnih mjesta su primorani snalaziti se na svakakve načine’, smatra agent za nekretnine.
Ako cijene garaža same po sebi nisu bile dovoljno frapantne, treba reći da se prije nekoliko godina za taj novac mogao pronaći manji stan u većini hrvatskih gradova. Za spomenutih 115.000 eura, koliko za garažu traži jedan Zagrepčanin, trenutno je na internetskom oglasu moguće kupiti primjerice stan od 45 kvadrata u Varaždinu, garsonjeru od 23 kvadrata na zagrebačkom Črnomercu ili trosobni stan u Sisku.
Ponuda kuća u ruralnim sredinama za tu cijenu je još i veća, a površine tih objekata su mahom od pedesetak kvadrata naviše, osobito u turističkim odredištima. Primjerice, nedaleko od Gline se prodaje kuća od 251 kvadrata sa 60.000 kvadrata okućnice. Sve za cijenu jedne garaže u Zagrebu.
