Prema statističkim podacima, rast plaća u eurozoni je za godinu dana gotovo tri puta manji nego u Bosni i Hercegovini.
Iako ovo može zvučati nevjerojatno, prema podacima Europske središnje banke (ECB), rast plaća u eurozoni u drugom kvartalu ove godine povećan je za 3,6 posto na godišnjoj razini.
“Za ECB, ovaj indikator je jedan od ključnih za raspravu o monetarnoj politici, a usporavanje rasta ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa ECB ovog mjeseca. Objavljeni zapisnik sa srpanjske sjednice ECB pokazao je da članovi Upravnog odbora nisu bili previše zabrinuti zbog usporavanja pada inflacije, što ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa. Prošlog tjedna, član Upravnog odbora ECB Panetta izrazio je nadu u smanjenje kamatnih stopa u rujnu zbog opadajuće inflacije i usporavanja globalne ekonomije, te je scenarij nižih kamatnih stopa nazvao realističnim, naglašavajući da inflacija usporava. Član Upravnog odbora Kazaks izjavio je da je spreman raspraviti još jedno smanjenje te je uvjeren u povratak inflacije na 2%, naglasivši važnost postizanja ciljanog nivoa inflacije od 2%”, navodi se u analizi Centralne banke BiH.
S druge strane, u drugom kvartalu ove godine prosječna isplaćena neto plaća u BiH nominalno je viša za 9,3 posto u odnosu na drugi kvartal prethodne godine.
“Za razdoblje od siječnja do lipnja 2024. godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH iznosila je 1.359 KM, dok je za isti period 2023. godine iznosila 1.244 KM. Za razdoblje od srpnja do prosinca 2023. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 1.282 KM. Povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u prvom polugodištu 2024. godine u odnosu na drugo polugodište 2023. iznosilo je 6%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Ekonomist Igor Gavran za “Nezavisne novine” komentira da su podaci u osnovi nerealni, ali ako su točni, kako pokazuje službena statistika, to se može objasniti specifičnostima BiH, te podaci dobivaju drugačiju dimenziju.
“Udio zaposlenih u ukupnoj populaciji u BiH mnogo je manji nego u eurozoni, zbog čega rast plaća ima manji ekonomski učinak jer se odnosi samo na relativno mali dio populacije, dok je puno više nezaposlenih, osoba u sivoj ekonomiji i drugih kategorija. Statistička prosječna plaća u BiH ne odražava stvarnost većine zaposlenih jer postoji velika neravnoteža između primanja u različitim sektorima, a relativno mali broj viših plaća utječe na prosjek zbog ukupno male zaposlenosti. Također, inflacija u BiH, posebno u kategorijama osnovnih proizvoda, bila je viša nego u eurozoni, pa je usklađivanje primanja s troškovima života trebalo biti više gdje je bilo moguće. Zbog iseljavanja i sve težeg pronalaženja radne snage, poslodavci u nekim područjima prisiljeni su konačno povećati primanja radnika, pa je bilo i stvarnih povećanja. Iz tih razloga minimalna plaća u Republici Srpskoj je znatno povećana, a i ona u Federaciji neznatno. Plaće u BiH su daleko niže nego u eurozoni, pa je nužno njihovo brže povećanje kako bi ukupna ekonomija i društvo ostali održivi. Moramo nadoknaditi zaostatak u svim aspektima ako ne želimo da svi koji mogu odu”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
