Dvanaest mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, više od 13 milijuna ljudi i dalje je protjerano iz svojih domova, uključujući skoro osam milijuna izbjeglica širom Europe i oko pet milijuna interno raseljenih unutar Ukrajine.
Izgledi za njihov povratak u bliskoj budućnosti otežani su stalnim neprijateljstvima, nesigurnošću i razaranjem u njihovim matičnim regijama, kako se navodi u dva nova izvještaja koje je danas objavio UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice.
U Bosni i Hercegovini se nalaze 153 izbjeglice iz Ukrajine prema saznanjima UNHCR-a. Od početka invazije, zabilježeno je više od 51.000 dolazaka ukrajinskih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, ali većina je napustila zemlju. Za razliku od drugih europskih zemalja, izbjeglice iz Ukrajine nemaju mogućnost boravka pod privremenom zaštitom jer vlasti u BiH tu opciju nisu usvojile.
Boraveći privremeno na osnovu humanitarnih razloga ili bezviznog režima, ukrajinske izbjeglice ne ostvaruju sva prava kao pod privremenom zaštitom. Neki od njih se stoga odlučuju na traženje azila u BiH.
– Nadamo se da će vlasti BiH preispitati svoju odluku i odlučiti uvesti privremenu zaštitu za izbjeglice iz Ukrajine. To bi bilo najbolje rješenje da se svim ukrajinskim državljanima omogući pristup odgovarajućoj zaštiti i pravima dok su izvan svoje matične zemlje – rekla je Lucie Gagné, predstavnica UNHCR-a u Bosni i Hercegovini.
Kako bi razumjeli tešku situaciju raseljenih i bolje kanalizirali pomoć, UNHCR je uradio treći krug istraživanja o namjerama, intervjuirajući tisuće ljudi koji su raseljeni zbog rata.
Pod nazivom „Životi na čekanju“, najnoviji izvještaji, jedan sa centrom pažnje na izbjeglicama, a drugi na interno raseljena lica, pružaju uvid u iskustva raseljenih Ukrajinaca godinu dana kasnije, kao i njihove namjere i čimbenike koji utiču na njihov izbor.
Na osnovu ovih i drugih nalaza, UNHCR daje niz preporuka u izvještaju. Od ključne je važnosti osigurati da se izbjeglicama kontinuirano pomaže da donose slobodne i utemeljene odluke o svojoj budućnosti, te da se podrže zemlje domaćini i lokalne zajednice kako bi izbjeglice mogle pristupiti svojim pravima, uslugama i dostojanstvenom radu.
Podrška raseljenih stanovnika u Ukrajini je također ključni prioritet. Spontane povratnike treba podržati kroz kombinaciju humanitarnih programa, programa oporavka, razvoja i programa privatnog sektora, čime se otvara put ekonomskom oživljavanju, oporavku i rekonstrukciji.
Prošlog tjedna, UNHCR je pokrenuo svoj dopunski apel za situaciju u Ukrajini, izlažući plan odgovora i financijske zahtjeve za 2023. Ukupne potrebe iznose 1,1 milijardu dolara – 602,5 milijuna dolara unutar Ukrajine i 517 milijuna dolara u zemljama domaćinima izbjeglica u Europi. UNHCR i dalje poziva međunarodnu zajednicu da podrži raseljeno stanovništvo Ukrajine – unutar i izvan zemlje, priopćeno je iz UNHCR Bosnia i Hercegovina.
