Kanadska tvrtka Terra Balcanica Resources izlistana na burzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD-u, objavila je kako su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovini otkrili nove slojeve koji sadrže zlato, čime je ovo poznato mineralizirano područje prošireno za oko 170 metara, prenosi Večernji list.
Kako je objavio Forbes, na dubini od 12 metara pronađeno je 0,43 grama zlata po toni stijene. Da nije riječ o izoliranom nalazištu, koje je pokazalo da se zlato nalazi relativno blizu površine, potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale.
Istraživači su zlato pronašli na više mjesta duž iste linije sjever–jug, u zoni dužoj od 850 metara, koja još uvijek nije detaljno istražena, zbog čega u kompaniji koja ima 90% udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju i dodatna otkrića u Brezanima, navodi Forbes.
Plitko i u više slojeva
Ovaj lokalitet se nalazi 8,4 km južno od rudnika Mineco Ltd. Sase, koji proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova-cinka-srebra-zlata godišnje.
Na lokalitetu Brezana, pojašnjavaju iz kompanije, zlatna mineralizacija nalazi se u stijenama koje su prirodno promijenjene toplinom i kemijom. Jedna od bušotina otkrila je slojeve stijena sa zlatom i drugim metalima, posebno blizu mjesta gdje se različite stijene spajaju.
Srebro je pronađeno u manjim venama unutar stijena, najviše u obliku sitnih pukotina i kamenih komadića cementiranih mineralima.
Bušotina je pokazala vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od samo šest metara. Sve ukazuje da se ovi vrijedni metali nalaze relativno plitko i u više slojeva.
Nije iznenađenje
Osim Brezana, i lokalitet Čumavići pokazao je potencijal. Bušenjem u trećoj fazi istraživanja otkrivene su tri zone bogate metalima: Joseva, Čumavići Crest i vodeći sistem na Cumavici Ridgeu, te su do sada na ovom lokalitetu pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, dok se minerali pojavljuju u pukotinama stijena i u malim žilama kvarca i kalcita. Ove pukotine izlaze na površinu, a ponekad se minerali mogu vidjeti i golim okom u njima.
Ova nalazišta ne iznenađuju, rudarenje u Istočnoj Bosni postojalo je još u antici, u rimskom periodu, kada su se eksploatirali olovo, srebro i željezo. Domavija je u antičkom periodu predstavljala sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije koje se nalazilo na području tadašnje Argentariae (današnja šira regija Srebrenice). Zbog bogatih nalazišta rude srebra tokom rimskog razdoblji bila je predmet zanimanja Rimljana, a zatim i njihovog osvajanja, navodi Forbes.
