Donald Trump godinama je napadao nuklearni sporazum s Iranom koji je 2015. potpisao Barack Obama. Nazivao ga je užasnim, jednostranim te najgorim u povijesti. Sada, dok pokušava izaći iz rata s Iranom, predlaže sporazum koji je, prema ocjeni jednog od glavnih autora originalnog dogovora, slabiji od onoga koji je 2018. sam poderao.
Lord Philip Hammond, konzervativni britanski ministar vanjskih poslova od 2014. do 2016., koji je sudjelovao u pregovorima o originalnom sporazumu poznatom kao JCPOA, upozorio je da Trump riskira izgledati “vrlo, vrlo glupo” ako vojnu nadmoć SAD-a ne pretvori u opipljivu pobjedu.
Prema Hammondovim riječima, sporazum o kojem se trenutačno pregovara “nije toliko različit od JCPOA-e”, samo što su uvjeti lošiji za SAD, jer je Iran u snažnijoj pregovaračkoj poziciji nego što je bio prije deset godina.
“Iran je zemlja srednje veličine koja je četiri desetljeća pod sankcijama, a najmoćnija vojska na svijetu doslovno ga nije uspjela suzbiti, ne uništiti, nego čak ni zaustaviti”, rekao je Hammond za Telegraph.
Originalni sporazum iz 2015., koji su potpisali Iran, SAD, Rusija, Kina, Francuska, Njemačka i Velika Britanija, bio je detaljan dokument od 150 stranica o kojem su pregovarači raspravljali dvije godine. Iran je pristao ograničiti obogaćivanje uranija na 3,67 posto čistoće, daleko ispod razine potrebne za oružje. Podzemno postrojenje Fordo pretvoreno je u istraživački centar, reaktor u Araku prenamijenjen kako bi se eliminirao plutonijski put do oružja, a IAEA je dobila najopsežnija inspekcijska prava koja je Iran ikad prihvatio. Zauzvrat, SAD, EU i UN ukinuli su nuklearne sankcije i odmrznuli milijarde iranskih sredstava.
Kada je Trump 2018. izašao iz sporazuma, i IAEA i zapadne obavještajne agencije ocijenile su da je Iran bio u potpunom skladu s dogovorom. Trumpov argument bio je da sporazum financira režim koji sponzorira terorizam, a da zauzvrat ne zaustavlja trajno nuklearni program niti ograničava iranske balističke rakete i potporu skupinama poput Hamasa i Hezbolaha.
Prema izvješćima Axiosa i New York Timesa, Trumpov ključni prioritet jest osigurati da Iran ne može pristupiti zalihama od gotovo 2.000 kilograma obogaćenog uranija zakopanima u podzemnim nuklearnim postrojenjima, a posebno onim 450 kilograma koji su obogaćeni do 60 posto čistoće. SAD je u posljednjem krugu zahtijevao moratorij od 20 godina, Iran je ponudio pet.
Kompromisni prijedlog koji se trenutačno razmatra predviđa da bi dio visoko obogaćenog uranija bio poslan u treću zemlju, ne nužno SAD, dok bi ostatak bio razrijeđen u Iranu pod međunarodnim nadzorom.
Trump je u petak demantirao ove navode. Tvrdi da traži “neograničeni” kraj iranskog obogaćivanja i da neće otpustiti zamrznuta sredstva vrijedna 20 milijardi dolara te je zaprijetio nastavkom rata ako Iran ne prihvati njegove uvjete.
Hammond je upozorio da su dva mjeseca, koliko Reuters navodi kao okvirni rok za širi sporazum, vrlo hrabar vremenski okvir. Iranska strana, kaže, “nije nimalo kaotična” i “vrlo je metodična”, za razliku od Trumpova pristupa koji je opisao kao kaotičan i intuitivan.
Na kraju je zaključio da bi Trump, ako želi postići što bolji dogovor, trebao angažirati isti tim stručnjaka koji je sklopio JCPOA. “Oni poznaju Iran na način na koji, pretpostavljam, gospodin Trump ne poznaje.”