BiH ne pamti ovakve prirodne katastrofe. Poplave su prouzrokovale da cijela naselje nestanu, kližišta su odnijela i ljudske živote. Još traju probijanja cestovnih komunikacija prema Mostaru, dok je željeznički promet još uvijek obustavljen, piše Forbes.
Jablanica i okolna sela su pretrpjeli veliku štetu, posebno Donja Jablanica gdje ima mnogo poginulih. Slično je sa središnjom BiH u mjestima Vareš, Fojnica, Kiseljak…
Ovakve ozvanredne i krizne situacije nesumnjivo ostavljaju i ekonomske posljedice na državu.
– S teoretske strane, nijedna sfera biznisa ne voli nestabilnost bilo koje vrste, a kamoli kataklizmičku nestabilnost ovakve vrste. Ekonomija i biznis vole predvidljivost situacije, da točno znaju koliki je iznos nečega u fening, da bi se znali pozicionirati prema tržištima, maržama itd – kaže za Forbes ekonomski stručnjak Sanel Halilbegović.
Podsjeća da će ovo što se desilo BiH imati utjecaja na našu ekonomiju i da će posljedice opet osjetiti samo građani:
– Kada kažem našu ekonomiju, mislim na krajnjeg konzumenta, na naše građane koji će iskihavati tuđe greške, tuđi nemar, kriminal…
Nemamo alternativne ceste transporta
Salihbegović kao primjer navodi Luku Ploče u Hrvatskoj:
– Ako je cesta od Ploča do Sarajeva nekih dvjestotinjak kilometara predvidivog puta, to sada više nije slučaj. Sada je 330 kilometara jednog izazovnijeg cestovnog pravca, bez autoceste. Naravno da špediterski i transportni, te svaki drugi troškovi idu gore. Mi uvozimo naftu preko Ploča, na što će to ličiti, kolike će biti cijene nafte? To ide lančano jer je sve vezano za naftu i energiju. Nije mi potrebna dublja analiza da znam da će imati efekta. Apsolutno, po gledanjima stvari kako se kod nas provode tenderi, daj Bože da išta od ovoga proradi do nove godine, a ja mislim da ništa neće proraditi do proljeća iduće godine. Daj Bože da sam ja u krivu.
Premijer FBiH Nermin Nikšić je izjavio da Željeznice FBiH imaju gubitak od 300.000 KM dnevno. Postavlja se logično pitanje, kolika će onda šteta na ekonomiju u globalu biti:
– Veće cijene, veća potrošnja goriva, veći stres, habanje drugih alternativnih pravaca, ako se tako mogu nazvati. Katastrofa je da nemamo niti jedan alternativni pravac. Štete će biti višemilijunska.
Konkretno, neće tržni centri apsorbovati ovu situaciju, navodi ekonomski stručnjak i dodaje da bi to mogli uraditi.
– Već tri ili četiri godine to analiziram. Svi naši tržni centri u lancima bilježe rekordnu prodaju i rekordne profite. To je za duboku istragu od strane vlasti. To je za mene kriminalno. U vrijeme kada narod očigledno lošije živi, neko se enormno bogati na tome svemu. Bojim se da se cijela država nalazi, evo samo sa aspekta prijevoza, u problemu, a sigurno će udar biti na džepove najranjivijih.
