Nepoštovanje odluka visokog predstavnika u Bosne i Hercegovine i nesprovođenje odluka Ustavnog suda BiH tretiraju se kao krivično djelo. Moguća je i zatvorska kazna. S druge strane, donosioci i izvršioci odluka u našoj zemlji imaju imunitet. Da li su nosioci funkcija zaštićeni od krivičnog gonjenja?

Imunitet od krivičnog gonjenja postoji. Ipak, to se ne odnosi i na neprovođenje odluka Ustavnog suda. U tom slučaju nitko nema prava na slobodu mišljenja, o tim odlukama se ne glasa, nego se isključivo provode. To je tumačenje našeg sugovornika.

“Pa je tako onaj koji organizira sjednice da se ne provedu odluke Ustavnog suda u mogućnosti da bude prozvan, pa je tako i onaj koji glasa da se ne provedu odluke Ustavnog suda također u mogućnosti da bude prozvan slijedom odgovornosti koja je propisana”, pojašnjava pravni stručnjak Vlado Adamović.

Propisano je da se nesprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH i nepoštovanje ustavnog poretka može kazniti zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina. Moguća je i zabrana obavljanja dužnosti. Djelo neizvršenja sudske odluke smo imali i prethodnih godina, presuda nije donesena.

„Naravno ukoliko dođe do neizvršenja odluka Ustavnog suda može se govoriti o tome i tužilac će cijeniti u svakom konkretnom slučaju da li je došlo do izvršenja odluke Ustavnog suda ili neizvršenja, također i određenih drugih odluka. Mi smo i do sada imali to djelo neizvršenje sudske odluke“, kaže odvjetnik Milan Petković.

Važno je razgraničiti građansku i krivičnu odgovornost. Predsjednik i članovi Vlade RS imaju imunitet, ali samo u slučaju građanske odgovornosti. Narodne poslanike imunitet štiti i od građanske, ali i krivične odgovornosti. 

„Članom 111. stav 1 Poslovnika precizirano je da poslanici uživaju imunitet od dana potvrđivanja mandata do dana utvrđivanja prestanka mandata u Narodnoj skupštini, u skladu sa zakonom. U ovom članu navodi se da poslanici u Narodnoj skupštini neće biti krivično ili građanski odgovorni za izraženo mišljenje ili davanje glasa ili za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini”, ističe predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik očekuje procesuiranje. To je potvrdio i u nedavnoj izjavi. 

“Kad ja potpišem taj ukaz o proglašenju ovih zakona, a to će oni tretirati kao kršenje odluka visokog predstavnika koji nije visoki predstavnik i onda će mene procesuirati u sudu i tužiteljstvu. Vidjet ćemo onda”, rekao je Dodik.

Snagu pravosudnih institucija ispituje i sam Dodik. Protiv sebe je podnio krivičnu prijavu zbog donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS. Tužilaštvo BiH je već formiralo predmet, piše BHRT.

Nepoštovanje odluka visokog predstavnika u Bosne i Hercegovine i nesprovođenje odluka Ustavnog suda BiH tretiraju se kao krivično djelo. Moguća je i zatvorska kazna. S druge strane, donosioci i izvršioci odluka u našoj zemlji imaju imunitet. Da li su nosioci funkcija zaštićeni od krivičnog gonjenja?

Imunitet od krivičnog gonjenja postoji. Ipak, to se ne odnosi i na neprovođenje odluka Ustavnog suda. U tom slučaju nitko nema prava na slobodu mišljenja, o tim odlukama se ne glasa, nego se isključivo provode. To je tumačenje našeg sugovornika.

“Pa je tako onaj koji organizira sjednice da se ne provedu odluke Ustavnog suda u mogućnosti da bude prozvan, pa je tako i onaj koji glasa da se ne provedu odluke Ustavnog suda također u mogućnosti da bude prozvan slijedom odgovornosti koja je propisana”, pojašnjava pravni stručnjak Vlado Adamović.

Propisano je da se nesprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH i nepoštovanje ustavnog poretka može kazniti zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina. Moguća je i zabrana obavljanja dužnosti. Djelo neizvršenja sudske odluke smo imali i prethodnih godina, presuda nije donesena.

„Naravno ukoliko dođe do neizvršenja odluka Ustavnog suda može se govoriti o tome i tužilac će cijeniti u svakom konkretnom slučaju da li je došlo do izvršenja odluke Ustavnog suda ili neizvršenja, također i određenih drugih odluka. Mi smo i do sada imali to djelo neizvršenje sudske odluke“, kaže odvjetnik Milan Petković.

Važno je razgraničiti građansku i krivičnu odgovornost. Predsjednik i članovi Vlade RS imaju imunitet, ali samo u slučaju građanske odgovornosti. Narodne poslanike imunitet štiti i od građanske, ali i krivične odgovornosti. 

„Članom 111. stav 1 Poslovnika precizirano je da poslanici uživaju imunitet od dana potvrđivanja mandata do dana utvrđivanja prestanka mandata u Narodnoj skupštini, u skladu sa zakonom. U ovom članu navodi se da poslanici u Narodnoj skupštini neće biti krivično ili građanski odgovorni za izraženo mišljenje ili davanje glasa ili za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini”, ističe predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik očekuje procesuiranje. To je potvrdio i u nedavnoj izjavi. 

“Kad ja potpišem taj ukaz o proglašenju ovih zakona, a to će oni tretirati kao kršenje odluka visokog predstavnika koji nije visoki predstavnik i onda će mene procesuirati u sudu i tužiteljstvu. Vidjet ćemo onda”, rekao je Dodik.

Snagu pravosudnih institucija ispituje i sam Dodik. Protiv sebe je podnio krivičnu prijavu zbog donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS. Tužilaštvo BiH je već formiralo predmet, piše BHRT.