Švicarska je odlučila produljiti ograničenje dolazaka hrvatskih radnika nakon što je njihov broj nakon liberalizacije tržišta rada bio, smatraju, prevelik, piše u petak Večernji list.
Hrvatski radnici ponovno su podložni kvotama: sljedeće, 2024. godine, bit će izdano najviše 1204 B dozvole (za rad dulji od godine dana) i 1053 dozvole L kategorije (rad do godinu dana), i to po kvartalnoj distribuciji. L i B dozvole izdaju se prema principu “tko se prvi prijavi”.
Kada se dosegne ograničenje, tražena dozvola ne može se izdati do sljedećeg oslobađanja kvote. Hrvatski radnici mogu početi raditi tek nakon što dobiju potrebna ovlaštenja, napominju. Odluka je donesena nakon što su utvrdili da je krajem listopada iscrpljena cjelokupna godišnja kvota za dozvole B i 76 posto L kategorije te će stoga i 2024. za hrvatske radnike vrijediti isti maksimalni broj izdanih dozvola kao i u 2023. godini.
Švicarska je nakon ulaska Hrvatske u EU i prijelaznog razdoblja potpuno liberalizirala tržište rada, ali je lani prvi put uvela ovakvu sigurnosnu klauzulu, što je naišlo na neodobravanje hrvatskih vlasti jer Hrvati pri zapošljavanju trebaju biti ravnopravni s ostalim državljanima EU/ EFTA-e i jer su smatrali da pritisak na tržište rada nije takav da bi opravdao aktivaciju zaštitne klauzule.
EU i Švicarska su 1999. potpisali sporazum o slobodnom kretanju osoba (AFPM). Kad se Hrvatska pridružila EU, proširenje sporazuma na Hrvatsku dogovoreno je u Protokolu III.
AFMP je proširen na Hrvatsku 2017., no u njega je ugrađena i zaštitna klauzula kojom se Švicarskoj dopušta jednostrano ponovno uvođenje kvota za hrvatske radnike u slučaju velikog porasta useljavanja, na razdoblje od deset godina od stupanja na snagu Protokola III., odnosno do 31. prosinca 2026.
Lani su prvi put aktivirali mogućnosti iz Protokola, a sada ih i produljili, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.
