Europski bi se kontinent nakon dvije godine mogao suočiti s hladnijom zimom, dok je tržište plina i dalje ranjivo.
Blaga zima 2024./2025. mogla bi povećati potražnju za plinom za najmanje osam do 10 milijardi kubičnih metara, a hladna za najmanje 20-25 milijardi kubičnih metara u usporedbi s prošlom godinom, navodi Oxfordski institut za energetske studije (OIES). .
Posljednji tromjesečni pregled OIES-a pokazuje da nas je nekoliko dana hladnog vremena u rujnu podsjetilo koliko važan utjecaj temperatura može imati na potražnju plina u svim sektorima, posebno u stambenim i komercijalnim.
“U vrijeme pisanja ovog teksta još je bilo prerano za čvrstu vremensku prognozu za ovu zimu, ali rani pokazatelji pokazuju veliku vjerojatnost da će zapadnu i središnju Europu pogoditi niže temperature nego prošle godine zbog fenomena La Niña, iako bi temperature ipak mogle biti više od dugogodišnjeg prosjeka”, navodi se.
Cijene porasle u 2024.
Unatoč slabim europskim osnovama, cijene su porasle u trećem tromjesečju 2024. zbog ograničenja ponude i povećane konkurencije. Europska proizvodnja je neznatno smanjena, a osim toga došlo je i do prekida plinovoda iz Norveške, zbog čega su cijene plina bile povišene.
Jedan od ključnih pokretača trenutnog skoka cijena je stezanje globalnog LNG tržišta. Uvoz LNG-a iz Azije porastao je tijekom ljeta, s posebno velikom potražnjom iz Kine, Indije i Japana. Unatoč slaboj europskoj potražnji za plinom, cijene su porasle zbog ograničene ponude.
“Tržište ostaje ranjivo dok ulazimo u zimu, s mogućnošću da hladnija sezona pogorša situaciju s plinom u Europi”, ističe OIES.
Dvije blage zime, a sad – La Niña
Izvješće upozorava da bi La Niña mogla donijeti hladnije uvjete, što bi povećalo potražnju za grijanjem, posebno nakon dvije blage zime koje su smanjile pritisak na razine skladištenja.
Ako temperature naglo padnu, to bi moglo izazvati daljnji rast cijena dok se Europa bori da napuni skladišta.
Velika ovisnost Europe o uvozu LNG-a znači da će i dalje plaćati više cijene za opskrbu, posebno jer se natječe s rastućom potražnjom u Aziji. Ako zima bude hladnija od očekivane, Europa bi mogla biti prisiljena uvoziti dodatni LNG, što bi još više povećalo cijene.
Potrebe Europe za plinom dosegle su 550 milijardi kubičnih metara u 2019. Europa je 2020. godine potrošila 534 milijarde prostornih metara plina, a godinu dana kasnije 553 milijarde prostornih metara plina. Prije dvije godine, odnosno 2022. godine, potrošeno je 496 milijardi prostornih metara plina, a 2023. godine 465 milijardi prostornih metara plina.
