Izazvan rastom potrošnje i nestabilnim vezama za snabdijevanje, nestanak struje u Crnoj Gori krajem lipnja pokvario je mreže u zemljama regiona i izazvao kaos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži.
Incident koji se dogodio na Balkanu, dogodio se kasnije i širom svijeta.
Pod žarkim jadranskim suncem, početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi bili su zaglavljeni u prometu jer su se semafori ugasili, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglasili kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja.
„Poslije jednog sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo“, rekao je Drago Martinović, 61-godišnji umirovljeni policajac.
„Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi”, dodao je on.
Loša vijest za Martinovića i stotine milijuna ljudi širom svijeta je da je rizik od prekida sve veći. Toplija ljeta znače nagli porast potražnje za hlađenjem, jer visoke temperature uzrokuju savijanje žica i rizik od izazivanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture ne idu u korak, čak i kada napori da se smanji upotreba fosilnih goriva čine distribuciju električne energije važnijom.
Milijuni domaćinstava u Houstonu pretrpjeli su nestanke struje nakon uragana Beril prošle nedjelje, izgubivši klima uređaje pošto je velika vrućina uslijedila nakon oluje. Pogađajući zemlje u razvoju i razvijene ekonomije, prekidi od Ekvadora do Indije posljednjih nedjelja daju predosjećaj nadolazećeg poremećaja.
Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglim porastom potražnje zbog hlađenja tijekom velike vrućine.
„Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri“, rekao je Michael Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas. “To samo znači da više stvari može poći naopako.”
Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za poduzeća, izazivaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštat će oko 24,1 bilijun dolara za postizanje net-nula ciljeva do 2050. godine, nadmašujući investiciju koja je potrebna u kapacitete obnovljive energije, prema BloombergNEF-u. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se sa najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.
Većina zamračenja se dešava kada se veliki komadi ponude ili potražnje iznenada uključe ili isključuju. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu da izazovu prekide kada mreža nije dovoljno otporna.
Klimatske promjene proširuju ranjivost izvan ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogati Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.
„Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu“, rekla je Felicija Aminof, analitičarka u BNEF-u. „Već smo primijetili povećanje ljetne potražnje u određenim europskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku”, kaže ona.
U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza vrijedna 1,3 milijarde dolara otvorena je između Italije i Crne Gore 2019. godine, ali se njen kapacitet već smatra nedovoljnim i druga se razmatra.
Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u lipnju, koji je zahvatio 4 milijuna ljudi. Potrošnja je porasla kako su se temperature kretale blizu 40 stupnjeva, što je dovelo do otkazivanja jednog sistema za drugim.
Šumski požar u regionu Balkana vjerojatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju čije oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom sve toplijem i suhom vremenu, prenosi RTCG iz Financial posta.
