Nakon pandemije i lockdowna, kada je kupovina u trgovinama bila ograničena i pod strožim režimom kontrole, bilo je i manje krađa. No od 2022. diljem Europe i u Hrvatskoj broj krađa opet je u porastu, čemu kumuje i visoka inflacija.
Primjerice, početkom ove godine Financial Times pisao je o slučaju nizozemskog maloprodajnog lanca Jumbo u kojemu je lani šteta od krađa premašila godišnju dobit. Krađe su ih, naime, koštale 100 milijuna eura dok im je očekivana godišnja dobit nakon oporezivanja 80 milijuna eura. Kriza troškova života, kažu, potaknula je kriminal i šteti tvrtkama.
I u Hrvatskoj raste broj krađa u trgovinama. Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo unutranjih poslova (MUP) lani je u Hrvatskoj zabilježeno 2.049 kaznenih djela krađe iz trgovina, dok je prethodne, 2022. godine, bilo 1.844 evidentiranih takvih krađa. Od lanjskih 2.049 slučajeva, kažu u MUP-u, razriješeno je 1.188 ili nešto manje od 60 posto.
Trgovci nemoćni zbog sitnih krađa
Porast krađa u trgovinama bilježi se i u prvoj trećini ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
“U četiri mjeseca ove godine evidentirano je 891 kazneno djelo krađa iz trgovine dok je razriješeno 501, a u istom razdoblju 2023. godine evidentirano je 715, a razriješeno 491”, rekli su nam u MUP-u.
U Hrvatskoj su trgovci mahom nemoćni jer se krade “na malo”, uglavnom salame, čokolade, pivo i slično. No, kad takvi sitni kradljivci i budu uhvaćeni, trgovci su uglavnom nemoćni jer se prema Kaznenom zakonu svaka krađa do 132,72 eura (nekadašnjih 1.000 kuna) smatra sitnom krađom i oštećenika, trgovca, upućuje se na privatnu tužbu.
“Skuplji artikli atraktivna su meta”
“Krađe robe u trgovinama su dio svakodnevnice, a ovise o raznim faktorima od kojih su neki razdoblje godine, prigodna događanja ili pak lokacija trgovine. Shodno tome, trenutno nismo ustvrdili porast krađa”, rekli su nam u Lidlu, jednom od maloprodajnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.
Ondje kažu da je asortiman roba koje se najčešće kradu vrlo šarolik.
“Može se reći da su skuplji artikli, poput suhomesnatih proizvoda, kave, alkoholnih pića i neprehrambenih proizvoda atraktivna meta za krađu”, dodaju.
U Lidlu ističu da su aktivnost sprječavanja krađa povjerili vanjskim pružateljima usluga licenciranim za te poslove.
“Sprječavanje se provodi u kombinaciji svih raspoloživih resursa kao što su tjelesna zaštita, upotreba video nadzora, upotreba elektroničkih i fizičkih zaštita”, kažu.
Pojedini proizvodi dodatno osigurani
U najvećem domaćem maloprodajnom trgovačkom lancu, Konzumu, također sa žaljenjem ističu da su krađe neizostavan dio poslovanja, ali da ne bilježe njihov povećan broj u odnosu na ranije godine.
“Konzum s ciljem prevencije ulaže značajna sredstva u tehničku i tjelesnu zaštitu, kako svojih zaposlenika i kupaca, tako i prodajnih mjesta i centara te svih kategorija prodajnih artikala. Krađama su podložne različite kategorije proizvoda te ne bilježimo njihov povećan broj. Ovisno o internoj sigurnosnoj prosudbi, uobičajena praksa u Konzumu, kao i kod ostalih trgovaca, je da pojedini proizvodi imaju dodatne mjere osiguranja protiv krađe, primjerice zaključavanje u prozirne izložbene ormariće”, poručuju iz Konzuma.
Osim hrane, krade se i kozmetika
Općenito, posvuda u Europi najčešće se kradu prehrambeni, u prvom redu suhomesnati proizvodi i sir te alkoholna pića. Također i higijenski proizvodi, a potom kozmetički proizvodi poput parfema te modni dodaci.
Procjene su da trgovci u Europskoj uniji zbog krađa trpe štetu od oko 49 milijardi eura godišnje.
