Svijet se oprašta od jednog od najutjecajnijih trenera naše ere, legendarnog švedskog, nogometnog trenera Sven-Gorana Erikssona, koji je preminuo u dobi od 76 godina, nakon hrabre borbe s rakom gušterače. Eriksson je bio poznat širom svijeta po svojoj bogatoj trenerskoj karijeri, koja je uključivala vođenje reprezentacije Engleske, Meksika, te klubova poput Lazia, Benfice i Manchester Citya. Nažalost, Erikssonova bitka s ovim tihim ubojicom, završila je tragično, ostavljajući iza sebe veliki gubitak za svijet nogometa.
Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka, poznat po tome što se često otkriva u kasnim fazama kada su mogućnosti liječenja ograničene.
Što je rak gušterače?
Gušterača je organ smješten iza želuca koji igra ključnu ulogu u probavi i regulaciji šećera u krvi. Rak nastaje kada stanice tog organa počnu nekontrolirano rasti, stvarajući tumor. Postoje dvije glavne vrste raka gušterače: Adenokarcinom i ovaj oblik raka, koji se razvija u egzokrinim stanicama gušterače, čini oko 90% slučajeva i drugi neuroendokrini tumori gušterače, koji je rijeđi oblik raka i razvija se u endokrinim stanicama gušterače.
Spada među rjeđe oblike raka probavnog sustava. Kasno uzrokuje smetnje i kada se otkrije, najčešće je već u uznapredovalom stadiju. Više od 95 % pacijenata umire u roku od dvije godine nakon dijagnoze, prenosi onkologija.hr.
Bolest je moguće izliječiti jedino kirurškim zahvatom, no kako je u trenutku otkrivanja bolest najčešće u uznapredovalom stadiju, potpuno odstranjenje tumora rijetko je izvedivo. Stoga se u liječenju ove vrste raka primjenjuje kemoterapija, a u novije vrijeme i ciljani biološki lijekovi.
Težak za otkrivanje
Rak gušterače često se naziva “tihim ubojicom”, jer u ranim fazama rijetko uzrokuje simptome. Gušterača je duboko smještena u trbuhu, što otežava otkrivanje tumora tijekom fizičkog pregleda. Simptomi se obično javljaju tek kad je rak već uznapredovao i proširio se na druge organe. Neki od simptoma koji se mogu pojaviti uključuju žuticu (žutilo kože i bjeloočnica), bolove u trbuhu ili leđima, gubitak apetita i neobjašnjiv gubitak težine, mučninu i povraćanje te promjene u stolici.
Otkrivanje raka gušterače
Zbog nespecifičnih simptoma, često se otkriva kasno. Dijagnostički postupci uključuju: -snimanja poput CT, MR i ultrazvuk,koji pomažu u identificiranju tumora. Zatim endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP), tehnika koja koristi endoskop za pregled kanala gušterače i žuči, krvne pretrage gdje marker CA 19-9 može biti povišen kod raka gušterače, ali nije specifičan, te biopsija gdje se uzima uzorak tkiva za potvrdu dijagnoze raka.
Zašto je rak gušterače najteži oblik raka?
Rak gušterače ima jednu od najnižih stopa preživljavanja među svim vrstama raka. Razlozi za to su dosta kasno otkrivanje gdje većina slučajeva dijagnosticira se tek kada je rak uznapredovao ili metastazirao, zatim agresivno i brzo napredovanje i često je otporan na standardne terapije. Također ograničene mogućnosti liječenja jer je kirurgija jedina mogućnost izlječenja, ali manje od 20% pacijenata ima operabilni tumor u trenutku dijagnoze.
Liječenje raka gušterače
Liječenje ovog oblika raka ovisi o stadiju bolesti i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Glavne metode liječenja uključuju:
Kirurgija- ako je tumor lokaliziran i nije se proširio, kirurško uklanjanje tumora (najčešće Whippleov zahvat) može ponuditi šansu za izlječenje. Kemoterapija- koristi se za uništavanje stanica raka, često kao dodatak kirurškom liječenju ili kao primarni tretman kod neoperabilnog raka.
Radioterapija- može se koristiti u kombinaciji s kemoterapijom za smanjenje tumora ili nakon operacije kako bi se smanjio rizik od povratka raka. Ciljana terapija- lijekovi koji ciljaju specifične molekule u stanicama raka, iako su mogućnosti u ovoj oblasti za rak gušterače još uvijek ograničene.
Stope smrtnosti i preživljavanja
Rak gušterače ima jednu od najnižih stopa preživljavanja. Petogodišnja stopa preživljavanja za sve stadije zajedno je oko 10%, dok se kod ranih stadija može popeti na oko 30%, ako se rak uspješno ukloni kirurškim zahvatom. Nažalost, kod uznapredovalog raka gušterače, preživljavanje često nije dulje od nekoliko mjeseci.
Prevencija i rizični faktori
Iako ne postoji siguran način za sprječavanje raka gušterače, određeni faktori rizika mogu povećati šanse za njegov razvoj. Najčešći faktori rizika, kako prenosi onkologija.hr su: starija životna dob, pušenje, ishrana bogata mastima, a siromašna voćem i povrćem, debljina, smanjena fizička aktivnost, te ranije bolesti kao što su pankreatitis, dijabetes i ciroza jetre. Najčešće obolijevaju ljudi u čijoj je bliskoj obitelji već bilo oboljelih od raka gušterače, raka ili polipoze debeloga crijeva, obiteljskog raka dojke, nasljednog pankreatitisa, melanoma i raka jajnika. Češći je kod muških nego kod ženskih osoba. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira više od 600 novih slučajeva raka gušterače.
Prevencija uključuje izbjegavanje pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, uravnoteženu prehranu bogatu voćem i povrćem te redovito praćenje zdravstvenog stanja, osobito kod osoba s visokim rizikom. Rak gušterače ostaje jedan od najtežih oblika raka zbog svoje agresivnosti i kasne dijagnoze. Važno je podizati svijest o simptomima i rizičnim čimbenicima, te poticati rane preglede kod onih koji su pod rizikom. Iako je liječenje izazovno, rana dijagnoza i napredak u medicini pružaju nadu za bolje ishode u budućnosti.
