Usvajanjem Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, Bosna i Hercegovina napravila je ključni korak prema realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj povijesti.
Ono što se godinama najavljivalo kao plinovod, sada se jasno profilira kao mnogo širi i složeniji sustav koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, izvještava Biznisinfo.
Riječ je o projektu koji ne uključuje samo isporuku plina iz smjera Hrvatske do LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje plinski i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.
Plin doseže veći dio Bosne i Hercegovine
Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna smjera – hercegovački i srednjobosanski – njezin stvarni opseg je mnogo širi.
Ključna točka spajanja bit će u Travniku, gdje će se novi plinovod spojiti na postojeći sustav koji ide do Zvornika preko Sarajeva. To će omogućiti da plin stigne do glavnog grada, kao i do drugih dijelova zemlje koji su već spojeni na postojeću mrežu.
Posebno važnu ulogu u tome imat će dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od desetljeća, ali nikada puštena u rad. Ovaj plinovod konačno će dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sustava.
Dvosmjerni protok plina
Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđenih usvojenim zakonom je prilagodba postojećeg sustava za tzv. reverzibilni rad.
To znači da plin više neće teći samo u jednom smjeru, već će ga biti moguće kretati u oba smjera, ovisno o potrebama tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost opskrbe i fleksibilnost sustava.
U praksi to znači da će plin iz smjera Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.
Izravna konkurencija ruskom plinu
Bosna i Hercegovina trenutno je potpuno ovisna o jednom izvoru – ruskom plinu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljni alternativni smjer opskrbe.
To uvodi konkurenciju na tržište, što bi dugoročno moglo utjecati na stabilnost cijena, kao i na energetsku sigurnost zemlje.
Novi ogranci i širenje mreže
Usvojeni zakon predviđa dodatno proširenje same plinske mreže Južne interkonekcije u usporedbi s ranijim planom. U Hercegovini se sustav širi uključivanjem Gruda i izgradnjom ogranka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi smjer prema Donjem Vakufu.
Posebno važan segment je planirani plinovod Tuzla – Kladanj, koji će ovo veliko industrijsko središte spojiti na mrežu.
Plin kao osnova za proizvodnju električne energije
Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od same opskrbe plinom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u Bosni i Hercegovini. Razlog tome je činjenica da će se značajan dio plina koristiti za proizvodnju električne energije.
Planira se izgradnja tri moderne plinske elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupnog kapaciteta oko 1200 megavata. Ove elektrane mogle bi proizvesti otprilike polovicu ukupne električne energije u zemlji.
Plinske elektrane imaju ključnu prednost brzog uključivanja i isključivanja, što ih čini idealnim partnerom za obnovljive izvore poput vjetra i sunca.
Ulaganje od oko 1,5 milijardi eura
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 milijuna eura. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni plinovodi, ukupna investicija doseže oko 1,5 milijardi eura, prema procjenama koje su za ovaj portal prethodno dali stručnjaci iz ovog područja.
To ovaj projekt čini jednim od najvećih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko desetljeća.
Investitor kao presedan
Zakon također predviđa neobično rješenje – izravnu definiciju investitora. Kao nositelj projekta navedena je američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.
Ovaj pristup je presedan u domaćoj praksi, jer se investitor izravno unosi u zakon, što ubrzava provedbu projekta, ali i otvara pitanja o standardnim postupcima.
Što slijedi
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić rekao je da je donošenje zakona ključni korak ka realizaciji projekta.
Prema njegovim riječima, u narednom razdoblju slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom i sklapanje ugovora s investitorom. Nakon toga slijedi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak gradnje.
Energetski zaokret
Južna interkonekcija više nije samo plinovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.
Ako se realizira u planiranom opsegu, ovaj projekt mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost opskrbe i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.
