Jedan od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, izgradnja magistralnog plinovoda Šepak – Banja Luka – Bosanski Novi, vrijednog 1,29 milijardi KM, dobiva sve više konkretnih elemenata.
Objavljena je detaljna dokumentacija za dionicu od Doboja do Banja Luke, dugu 94,4 kilometra, koja otkriva kuda će prolaziti budući plinovod, gdje će se graditi glavne benzinske postaje i na kojim lokacijama će se izvoditi najzahtjevniji građevinski radovi, piše BiznisInfo.
Dokumentaciju je izradila tvrtka Radis iz Istočnog Novog Sarajeva, a nositelj projekta je Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva. Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske pokrenulo je prethodni postupak procjene utjecaja na okoliš.
Prema dokumentaciji, trasa budućeg plinovoda prolazit će kroz područja Doboja, Stanara, Dervente, Prnjavora, Laktaša i Banja Luke. Veći dio bit će položen uz autocestu “9. Januar”, na udaljenosti od približno 20 metara od cestovnog pojasa. Na određenim lokacijama predviđena su odstupanja zbog konfiguracije terena, postojećih objekata i drugih prostornih ograničenja.
Radi se o magistralnom plinovodu promjera DN 500 i DN 400, koji će predstavljati važan dio budućeg sustava za transport prirodnog plina kroz sjeverni dio RS-a. Uz osnovnu trasu, planirana je i izgradnja spojnih plinovoda i objekata za mjerenje, regulaciju i distribuciju plina lokalnim potrošačima.
Posebno je važno što će plinovod prolaziti u blizini industrijskih i poslovnih zona, što bi u budućnosti moglo stvoriti mogućnost priključenja većeg broja proizvodnih tvrtki na plinsku mrežu.
Plinovod ispod riječnih korita
Među tehnički najzahtjevnijim dijelovima projekta su prijelazi preko velikih vodotoka. U blizini Doboja planirano je da plinovod prođe ispod korita rijeke Bosne, dok će na području Laktaša plinovod proći ispod korita Vrbasa.
Trasa će se križati s brojnim magistralnim, regionalnim i lokalnim cestama, autocestama, dalekovodima i manjim vodotocima. Na raskrižjima s cestama planirano je bušenje i postavljanje zaštitnih cijevi, kako bi se radovi mogli izvoditi uz što manje ometanje prometa.
Za izvođenje radova duž najvećeg dijela trase predviđena je radna zona širine 18 metara, odnosno devet metara sa svake strane osi plinovoda.
Dokumentacija također otkriva lokacije budućih plinskih objekata. Jedan od najvažnijih kompleksa planiran je u Ramićima na području Banje Luke, gdje je za glavnu mjerno-regulacijsku stanicu i prateće objekte predviđena površina od približno 31.811 četvornih metara, odnosno 3,18 hektara.
Projektirani maksimalni protok glavne mjerno-regulacijske stanice Banja Luka iznosi 100.000 kubičnih metara plina na sat. Mjerno-regulacijske stanice i prateći objekti planirani su u Laktašima i Prnjavoru, odakle bi plin trebao biti dostupan lokalnim distribucijskim sustavima.
Na području Laktaša planirano je oko 4.697 četvornih metara za plinske objekte, a u Prnjavoru približno 1.430 četvornih metara. Sama izgradnja magistralnog plinovoda neće značiti da će sva kućanstva i poslovni subjekti odmah dobiti pristup plinu. Za to će biti potrebno razviti lokalne distribucijske mreže.
Kao što je ranije napisano, dionica Doboj – Banja Luka dio je mnogo većeg projekta izgradnje magistralnog plinovoda Šepak – Banja Luka – Bosanski Novi. Ukupna duljina planirane primarne i spojne magistralne plinske mreže iznosi približno 500 kilometara, a projekt predviđa plinifikaciju 18 gradova i općina.
Ranije je objavljeno da vrijednost investicije iznosi oko milijardu KM, dok bi s troškovima eksproprijacije mogla doseći približno 1,29 milijardi KM. Za izvođenje radova na velikom projektu angažirane su tvrtke Konvar iz Beograda i Gasteh iz Inđije u Srbiji.
Provedba je planirana u tri faze. Prvi uključuje izgradnju glavnog plinovoda od Šepka do Banje Luke, drugi izgradnju vanjskih plinovoda do lokalnih zajednica, a treći nastavak magistralnog plinovoda od Banje Luke do Bosanskog Novog.
