Za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice te područje Trebinja i Neuma prognoziraju se razorni potresi s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama, piše Večernji list.
Na temelju svih pokazatelja u analiziranju i procjenjivanju ugroženosti područja Zapadnohercegovačke županije od prirodnih i drugih nesreća, najveće moguće opasnosti prijete od potresa i s tim eventualno povezanog pucanja brana (Peć Mlini, HE Blato i Tribistovo), što bi dovelo do većih materijalnih šteta i mogućih ljudskih žrtava; poplava prouzročenih prelijevanjem brana na akumulacijama Peć Mlini; olujnih vjetrova od 8 i više bofora; visokog snijega i snježnih nanosa; tuče; velikih ljetnih požara; suše; epidemije; biljne i stočne bolesti te odronjavanja zemljišta, navodi se u dokumentu “Procjena ugroženosti područja Zapadnohercegovačke županije od prirodnih i drugih nesreća” Uprave civilne zaštite ZHŽ-a.
Iako sve navedene prirodne nesreće mogu predstavljati katastrofu, posebnu pozornost treba obratiti na činjenicu da je na ovom području riječ o seizmički jako trusnoj zoni, gdje se prosječno godišnje registriraju 3-4 potresa srednjeg intenziteta, a prema seizmološkoj karti, ovo područje pripada zonama od 6, 7 i 8 stupnjeva makroseizmičkog intenziteta MCS (Mercallijeve ljestvice). – Manji potresi događaju se gotovo svakodnevno. Tu potencijalnu opasnost treba uzeti krajnje ozbiljno jer mnoga znanstvena istraživanja govore o tome da je ovo područje vrlo visokog rizika od potresa – stoji u spomenutom dokumentu. Nadalje se navodi da se, prema raspoloživim podacima, na teritoriju BiH u prošlosti dogodilo više razornih potresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude M ≥ 5,0; intenziteta u epicentru Io ≥ 7° MCS ljestvice te da su južna i zapadna Hercegovina najugroženije potresima.
– U Bosni i Hercegovini je i nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjolučki, uz koje se mogu stvarati potresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, prema podacima seizmografa, u Bosni i Hercegovini godišnje zabilježi oko 1100 ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stupnja po Mercallijevoj ljestvici. Riječ je o potresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a stanovnici Bosne i Hercegovine osjete desetak potresa godišnje. U posljednje 104 godine u Bosni i Hercegovini su zabilježena 1084 potresa jača od tri stupnja Richterove ljestvice – stoji u procjeni ugroženosti područja Zapadnohercegovačke županije od prirodnih i drugih nesreća.
Nadalje, seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na teritoriju BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, znači s mogućim oštećenjima stambenih i drugih objekata. No, za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice te područje Trebinja i Neuma prognoziraju se razorni potresi s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama. Zbog svega navedenog iz Civilne zaštite ZHŽ-a navode kako je, među ostalim, potrebno izvršiti modernizaciju i osuvremenjivanje mreže seizmoloških postaja kako bi se obavljalo sustavno registriranje, prikupljanje, analiziranje i proučavanje seizmičkih i seizmotektonskih pojava (prirodni i inducirani potresi, eksplozije i gorski udari), izučavanje seizmičnosti, seizmičke aktivnosti i učestalosti potresa, kao i definiranje seizmičkih učinaka djelovanja lokalnih i udaljenih potresa na izučavani prostor i prognoziranje njihova utjecaja na zemljište, vode, vodotoke i objekte.
Također, u cilju preventivne zaštite ljudi i materijalnih dobara od ove vrste prirodne nesreće, potrebno je izraditi karte (epicentara potresa, seizmičkog rizika, maksimalnih intenziteta, seizmoloških, seizmotektonskih i drugih) potrebne za prostorno planiranje i seizmičko projektiranje i građenje. – Da bi se procijenile posljedice za ljude i materijalna dobra u slučaju potresa na području ove županije, potrebno je raspolagati podacima o strukturi stambenog fonda i cjelokupne infrastrukture – zaključeno je u spomenutom dokumentu.
