Uvođenje biometrijskog uzimanja podataka na granici, što nas očekuje iduće godine, kao i novi sustav ETIAS koji će tražiti dobivanje trogodišnje potvrde za putovanja, u sprezi s informacijom kako Europska unija nema u planu mijenjati pravilo koje ograničava boravak profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine u EU na 90 dana unutar 180 dana, ključni su izazovi koji čekaju poslovnu zajednicu u BiH, a napose one tvrtke koje se u svojem poslovanju uvelike oslanjaju na vanjsku trgovinu, bilo da je riječ o izvozu proizvoda, bilo o uvozu repromaterijala, piše Večernji list BiH.
U potonjem slučaju ograničenje vremena boravka za vozače jedan je od ključnih ograničavajućih čimbenika koji u znatnoj mjeri otežavaju poslovanja tvrtkama koje su zbog toga prisiljene trpjeti i gubitke u poslovanju uslijed strogih pravila o duljini boravka. Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako iza svega stoji činjenica da ne samo u BiH već i u na prostoru zemalja članica Europske unije kronično nedostaje vozača, pa bi se onda odluka o zadržavanju pravila od 90 dana mogla tumačiti kao način zaštite tržišta Europske unije koja, unatoč ogromnoj potpori BiH, ipak, što je i razumljivo, štiti vlastito tržište vozača teretnih vozila. No, gdje je u svemu tomu Bosna i Hercegovina? Jedna od mogućnosti koje ne bi išle u prilog razvoju domaćeg gospodarstva bio bi nastavak procesa odljeva vozača iz zemlje, dok bi druga podrazumijevala otvaranje, odnosno registraciju bh. tvrtki u susjednim državama, a članicama Europske unije, što bi u znatnoj mjeri pojednostavilo problematiku duljine boravka vozača. No, ni jedna ni druga mogućnost ne bi išle u prilog domaćem gospodarstvu, koje traži svoje mjesto pod suncem u budućem regionalnom, a onda i zajedničkom europskom tržištu.
Kao neko parcijalno rješenje nameće se i mogućnost da nadležnost za boravak dulji od 90 dana i dalje bude u državama članicama, koje mogu udovoljiti različitim potrebama i profilima kandidata putem nacionalnih viza za dugotrajan boravak ili boravišnih dozvola. Međutim, pitanje je bi li takvo rješenje bilo adekvatno s obzirom na to da će svakako biti situacija u kojima će vozači imati potrebu ostati dulje od 90 dana u schengenskom prostoru.
Stoga je za očekivati kako će nadležne institucije u zemlji, a napose komore, nastaviti tražiti produljenje vremena boravka domaćih vozača u europskom prostoru. Vlasti bi, s druge strane, trebale ubrzati ispunjavanje reformi iz agende koju traži Plan rasta, koji kao svoj ključni cilj ima jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
Predlaže se, podsjećamo, sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance opskrbe.
