Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da je tijekom posjeta zemljama zapadnog Balkana uočio kako postoje secesionističke težnje u Bosni i Hercegovini, krhka sigurnosna situacija na Kosovu i zastoj u normalizaciji odnosa te zemlje i Srbije.
Stoltenberg je to izjavio na konferenciji za novinare s čelnicima zemalja jugoistočne Europe članicama NATO-a te dodao kako bi stabilnost trebala biti osnovna težnja zemalja u regiji.
I tijekom posjeta Bosni i Hercegovini Stoltenberg je isticao da NATO čvrsto podupire teritorijalni integritet BiH te kako je zabrinut secesionističkom i retorikom podjele kao i vanjskim utjecajima, posebice Rusije.
“Ova regija je strateški važna za NATO, ali postoje razlozi za zabrinutost u posljednje vreme. Vrijeme je za prevladavanje lokalnih konflikta kao i prestanak rata u Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Skopju s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, albanskim premijerom Edijem Ramom i svojim domaćinom makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim Stoltenberg je pohvalio Sjevernu Makedoniju kao validnu članicu NATO-a i primjer uspješnog multietničkog društva na zapadnom Balkanu.
“U Sjevernoj Makedoniji sve etničke zajednice žive u mirnom suživotu što doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijelog društva”, istaknuo je Stoltenberg.
Ukazao je da su u godini kada NATO obilježava 75. godišnjicu postojanja primarni ciljevi alijanse jačanje strateških potencijala NATO i postizanje mira u Ukrajini i stabilnost na zapadnom Balkanu, prenosi Radiotelevizija Srbije.
“Ne vidimo izravne vojne prijetnje nijednoj zemlji, no zabrinuti smo zbog napetosti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Mi smo saveznici regije, razmotrit ćemo prijedlog premijera Edija Rame, koji je podržao i hrvatski predsjednik, da se sastajemo redovitije “, rekao je Stoltenberg.
Kako prenose kosovski mediji na albanskom, Rama je rekao da je predložio format NATO summita sa zapadnim Balkanom, gdje bi bile prisutne ne samo zemlje članice NATO-a u regiji, već i zemlje partneri NATO-a, zemlje koje nisu članice, kao i ostale zemlje članice koje graniče s regijom.
Albanski premijer je zatražio tijekom današnjeg sastanka u Skopju da NATO pojača svoju prisutnost na Kosovu kao se ne bi ponovio slučaj poput onog u selu Banjska na sjeveru Kosova.
Rama je istaknuo da događaj u Banjskoj treba smatrati upozorenjem, a ne slučajnim događajem, koji se nikako ne bi smio ponoviti te kako je zbog toga danas na sastanku istaknuo nužnost povećanja broja NATO snaga na Kosovu.
Prema njegovim riječima, te postrojbe trebaju osiguravati kosovsko-srpsku granicu koja je izvan kontrole i služi za ilegalne aktivnosti.
“I nužnost da se osigura granica između Kosova i Srbije, koja je zapravo izvan kontrole i koja je u službi ilegalnih aktivnosti trgovine oružjem i drogom, aktivnosti koje se onda brkaju, kao što svi znamo, s političkom aktivnošću, s ultranacionalističkom pozadinom, što uzrokuje ozbiljne devijacije poput devijacija u Banjskoj, gdje je jedan kosovski policajac a izgubio život i gdje se jasno pokazao visok rizik od destabilizacije i eskalacije situacije”, dodao je Rama, prenose Reporteri.net.
Crnogorski premijer Milojko Spajić kazao je da će Crna Gora, kao država koja nema problema sa susjedima, nastaviti konstruktivnu ulogu u regiji.
Prema njegovim riječima, na sastanku je poručeno da je zapadni Balkan kao regija strateški bitan za NATO, što je potvrđeno posjetom Stoltenberga.
“Kompleksna sigurnosna situacija traži konstantne napore. Crna Gora, koja nema problema sa svojim susjedima, nastavit će konstruktivnu ulogu u regiji”, kazao je Spajić.
U Skopju se u srijedu održavao sastanak šefova država i vlada članica NATO-a iz jugoistočne Europe, čiji je domaćin glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg a na kojem je bilo riječi o sigurnosnim izazovima u regiji s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Na sastanku su sudjelovali premijer Albanije Edi Rama, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, premijer Crne Gore Milojko Spajić, makedonski premijer Dimitar Kovačevski i premijer Slovenije Robert Golob, a Stoltenberg spomenutim sastankom završava četverodnevnu turneju po državama zapadnog Balkana.
