Prije nekoliko dana kreditna agencija “Standard and Poor’s” (S&P) povećala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine. Revidiranje ranije ocjene “B sa pozitivnim izgledima” na “B+ sa stabilnim izgledima” nije nas izvuklo iz kategorije država sa spekulativnom kreditnom sposobnosti, uglavnom zbog političke situacije, pa je i posljednja ocjena data uz upozorenje da se može promijeniti u slučaju da se pojačaju unutrašnji politički sukobi.
– Dobro je što imamo uzlazni trend, jer dugo smo tavorili na minimalnoj prosječnoj ocjeni. Simbol “plus” znači stabilnost, što znači da smo određeni period uspjeli pokazati da zadržavamo stanje koje je takvo kakvo je, ali nema velikih oscilacija i trenda pogoršanja. To je ona stabilna trojka, kako kažemo u školi – kazao je za Avaz Željko Rička, ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor.
Pojašnjava da se rejting države određuje na osnovu čitavog niza parametara, koji su uglavnom vezani za ekonomiju, ali i druge oblasti.
– Najveća vrijednost je to što ćemo sačuvati kamatnu stopu koja trenutno važi za naša dugovanja. Obično obaranje rejtinga rezultira rastom kamate radi rezerviranja potencijalnih rizika. Ovo je signal investitorima i finansijerima da, recimo, neće rasti cijena kapitala koji nam uvijek treba – dodao je Rička.
Kada je riječ o građanima, prof. Rička smatra da nije vrijeme za zaduživanje, pogotovo što banke korigiraju kamate na kredite, ali ne i na depozite, a to je negativan signal i dokaz da banke gledaju samo svoje interese. Usprkos podacima da je Uprava za indirektno oporezivanje u srpnju prikupila rekordne prihode, a u periodu siječanj–srpanj imala 422 milijuna KM više nego u istom periodu prošle godine, građani ne osjete promjene nabolje.
– Obrnutim putem idemo. Stalno se zadužujemo za javne investicije, pa povećavamo javni dug koji podiže i zbir kamata koje imamo. Zakonska je obaveza da država prvo izmiri međunarodne obaveze, a onda raspoređuje ostatak, pa je tako višak prihoda samo pospješio izmirivanje obaveza – pojasnio je Rička.
Najbolji dokaz za to kako političari zagorčavaju život građanima koji su ih birali u ovom periodu pruža RS, koja se suočava s financijskom krizom, ali i međunarodnom izolacijom.
– Nadam se da ćemo iz loših politika naučiti nešto što ne treba raditi. Mislim da su i odluke njemačke vlade da obustavi projekte u RS dokaz promjene politike. Očigledno je da ljudi neće da se upuštaju u prizemne svađe s Dodikom, pa na taj način mudro odgovaraju. Rezultat njegove priče je uskraćivanje sredstava, dok narod sam ne kaže da ovako više ne može. Ne znam šta će biti u RS, pogotovo zbog obaveza Termoelektrane Ugljevik prema Sloveniji. Milijarde su u pitanju, a, što je najgore, i obaveza da se pola buduće proizvodnje također transferira tamo – istakao je prof. Rička.
