Cijene prirodnog plina u Europi porasle su danas i do 35 posto nakon što su se intenzivirali napadi na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu. Cijene plina u Europi porasle su za više od 60 posto otkako je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana. Nizozemski TTF ugovor za prirodni plin, koji se smatra europskim referentnim pokazateljem, skočio je na 74 eura, prije nego što je djelomično smanjio dobitke.
Dva vala iranskih napada prouzročila su „opsežnu štetu” u Ras Laffan u Kataru, najvećem svjetskom središtu za ukapljeni prirodni plin, što je ponovno potaknulo zabrinutost oko opskrbe energijom.
Iran je gađao Katar nakon što je Izrael bombardirao iranski dio Južnog Parsa, plinsko polje između Katra i Irana s najvećim zalihama plina na svijetu. Polje Južni Pars ili kako ga u Kataru zovu North Dome je plinsko-kondenzatno ležište prirodnog plina smješteno u Perzijskom zaljevu. To je daleko najveće nalazište prirodnog plina na svijetu.
Energetski stručnjak Davor Štern upozorava na energetsku krizu ako se rat na Bliskom istoku ne prekine i zaraćene strane ne sjednu za stol i dogovore mir.
-Koliko znam, nismo dobivali plin direktno iz Katra ili jesmo, ali u malim količinama, uglavnom LNG dolazi iz Amerike. Međutim, kako Amerika uzima LNG iz čitavog svijeta i prodaje ga po čitavom svijetu, onda se ta mapa isporuke mijenja. Ako su se naše plinare opskrbile unaprijed s dovoljnim količinama plina i ako u ugovorima stoji da se cijene ne mijenjaju onda u redu, ali ovo nisu normalne promjene cijena na dnevnoj bazi – govori Štern za 24sata te dodaje da će promjene sigurno osjetiti Daleki istok i Indija u kojem se nalazi veliki dio svjetske proizvodnje.
-Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, cijeli taj dio svijeta uzima velike količine tog plina. Poskupljenje plina će utjecati na puno toga. Plin je osnovni energent u industrijskoj proizvodnji uz ugljen koji se vidim također vraća. Koristi se za proizvodnju umjetnog gnojiva, za proizvodnju električne energije, plin je sirovina za sintetička goriva, razne kemikalije. Koristi se za proizvodnju čelika, staklo, plastiku, keramiku. Kada plin poskupi onda raste cijena tih usluga i proizvodnje ili drugim riječima kada poskupi plin poskupi sve. Utjecaj na cijene bi mogli imati i napadni u Crvenom moru, pogotovo ako se zatvori Suez – govori sugovornik 24sata.
Ako se rat na Bliskom istoku odulji i nastavi kao energetski rat čije se natruhe već sada mogu vidjeti, onda prijeti energetska kriza. Svaka oštećenja ili blokade Južnog Parsa mogu smanjiti opskrbu stotinama milijuna kubičnih metara plina dnevno. Globalna tržišta reagiraju odmah što znači rast cijena.
Davor Štern isto kao i belgijski premijer alternativu vidi u trenutačno nepopularnoj ideji, a to je normalizacija odnosa s Rusijom. Premijera, Barta De Wevera, kritizirali su zbog poziva na normalizaciju odnosa s Rusijom kako bi se ponovno osigurale jeftine opskrbe energijom.
-Promjena odnosa prema Rusiji, bilo kratkoročno ili dugoročno i završetak rata u Ukrajini su način da se ovo prebrodi. To već dugo tvrdim pa su me prozvali rusofilom, ali mi o tome ne odlučujemo, to će odlučiti Europska unija, a SAD je već na neki način donio odluku. Mislim da će vrlo brzo pitanje dogovora doći na razmatranje – zaključuje Štern.
Udio ruskog plina u EU-ovu uvozu plina iz plinovoda pao je s oko 40 posto u 2021. na oko 6 posto u 2025. Promatrajući plin iz plinovoda i LNG zajedno, ruski udio u ukupnom uvozu plina u EU iznosio je 2025. oko 13 posto.
