Stephen Hawking pamti se kao jedan od najpoznatijih fizičara i kozmologa modernog doba, ali u posljednjim godinama života sve je češće govorio o budućnosti čovječanstva.
Znanstvenik koji je desetljećima proučavao svemir otvoreno je upozoravao na scenarije koji bi, po njegovom mišljenju, mogli ozbiljno ugroziti ljudsku civilizaciju.
Među njima su se posebno istaknule četiri prijetnje – nuklearni rat, genetski modificirani patogeni, klimatske promjene i nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije.
Godinama nakon njegove smrti, neka od tih upozorenja zvuče relevantnije nego ikad.
Liječnici su mu davali dvije godine života
Hawking je rođen 8. siječnja 1942. u Oxfordu, točno 300 godina nakon smrti Galilea Galileja. Umro je 14. ožujka 2018., na rođendan Alberta Einsteina, u dobi od 76 godina.
Njegov život obilježila je bolest koja mu je dijagnosticirana dok je bio vrlo mlad. Kad je imao samo 21 godinu, dijagnosticirana mu je amiotrofična lateralna skleroza (ALS), a liječnici su tada procijenili da će moći živjeti još samo nekoliko godina, izvještava Dnevno.
Dogodilo se upravo suprotno. Hawking je desetljećima živio s bolešću, izgradio iznimnu znanstvenu karijeru i postao jedan od najprepoznatljivijih znanstvenika na svijetu.
Njegovo istraživanje crnih rupa donijelo je revolucionarne rezultate. Posebno je poznat po teorijskom otkriću da crne rupe, zbog kvantnih efekata, mogu emitirati zračenje, koje je kasnije nazvano Hawkingovo zračenje.
Upozoravao na klimatske promjene
Jedno od njegovih najčešćih upozorenja bilo je o globalnom zatopljenju.
Hawking je vjerovao da nekontrolirane klimatske promjene mogu imati katastrofalne posljedice za Zemlju i ljudsku civilizaciju.
Upozoravao je na mogućnost dosezanja kritičnih točaka nakon kojih bi bilo izuzetno teško zaustaviti klimatske promjene.
Godinama nakon njegove smrti, svijet se suočava s rekordnim temperaturama, toplinskim valovima, požarima, sušama i drugim ekstremnim vremenskim događajima.
To ne znači da se Hawkingov precizni “proročanski scenarij” ostvario, ali problem na koji je upozoravao danas je vrlo stvaran, piše Steele.
Posebno ga je brinula umjetna inteligencija
Drugo Hawkingovo upozorenje, koje je posljednjih godina dobilo potpuno novu težinu, odnosi se na umjetnu inteligenciju.
Hawking nije tvrdio da je sama tehnologija nužno loša. Naprotiv, vjerovao je da bi njezin razvoj mogao donijeti ogromne koristi čovječanstvu.
Problem je vidio u mogućnosti stvaranja sustava koji bi jednog dana mogli nadmašiti ljudsku inteligenciju i čije ciljeve ljudi više ne bi mogli učinkovito kontrolirati.
Danas je umjetna inteligencija već dio svakodnevnog života milijuna ljudi, a njezin brzi razvoj otvorio je rasprave o sigurnosti, kontroli, tržištu rada i pravilima njezine upotrebe.
Međutim, nije točno tvrditi da se Hawkingovo najmračnije upozorenje već ostvarilo. Došlo je do tehnološkog razvoja, zbog kojeg su pitanja koja je postavljao postala mnogo specifičnija i relevantnija.
Bojao se i nuklearnog rata i modificiranih virusa
Nuklearni rat također je bio na njegovom popisu potencijalnih katastrofa.
Hawking je vjerovao da čovječanstvo posjeduje tehnologiju koja može uzrokovati katastrofalnu štetu samom sebi te je upozoravao da ljudska agresivnost u kombinaciji s modernim oružjem predstavlja ozbiljan rizik.
Govorio je i o opasnosti bioloških prijetnji, uključujući genetski modificirane viruse.
Razvoj znanosti omogućuje čovjeku da intervenira u biologiju na načine koji su prethodnim generacijama bili nezamislivi, a Hawking se bojao da bi se takve mogućnosti mogle zloupotrijebiti.
Spas je vidio izvan Zemlje
Unatoč upozorenjima, Hawkingov pogled na budućnost nije bio isključivo pesimističan.
Vjerovao je u znanost, ljudsku znatiželju i istraživanje svemira. Vjerovao je da čovječanstvo dugoročno ne bi smjelo ostati civilizacija vezana isključivo za jedan planet.
Zato se zalagao za istraživanje svemira i eventualno stvaranje ljudskih naselja izvan Zemlje.
Širenje na druge planete za njega nije bilo samo ostvarenje znanstvenofantastičnih ideja, već i svojevrsno osiguranje opstanka ljudske vrste.
