Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta uzburkao je u ponedjeljak srbijansku političku javnost prijedlogom da Srbija uvede sankcije Rusiji, što je dosad prvo otvoreno očitovanje za sankcije jednog dužnosnika vlasti od invazije na Ukrajinu i odudara od službenog stajališta Beograda.

Ministar je u priopćenju ocijenio da Srbija „već plaća veliku cijenu zbog neuvođenja sankcija Rusiji” i da “to postaje neizdrživo“, a njegova je objava potaknula ograde Jedinstvene Srbije s čije koalicijske liste je ušao u vladu Ane Brnabić i zahtjeve koalicijskih partnera da podnese ostavku.

Jedinstvena Srbija dio je koalicije Socijalističke partije Srbije šefa diplomacije Ivice Dačića, koja nekoliko izbornih ciklusa unazad koalira sa Srpskom naprednom strankom aktualnog šefa države Aleksandra Vučića.

Basta je u priopćenju istaknuo kako, kao ministar gospodarstva, gleda pod kolikom je pritiskom EU-a i međunarodne zajednice predsjednik Srbije, dok se na to šuti.

To ne mogu prihvatiti, poručio je Basta, navodeći da je “zato za uvođenje sankcija Rusiji” i da stoji “uz predsjednika Vučića u obrani državnih i nacionalnih interesa” i ima u Vučića “apsolutno povjerenje”.

“Zato od Vlade Srbije i svih ministara tražim da se izjasne po ovom pitanju”, naveo je Basta.

Podsjetivši da se Srbija i sama kroz povijest suočavala sa sankcijama, a narod je “trpio teške ekonomske posljedice”, ocijenio je da odluku o sankcijama Beograd nije donio nadajući se “da će se sukobi okončati i prevladati razum, a da će dvije strane konačno sjesti za pregovarački stol”.

No “suočeni smo s jednom novom realnošću”, ocijenio je, naglasivši da se zbog “globalnih previranja Srbija suočila sa strahovitim pritiscima”.

Na Bastinu sugestiju prva je reagirala Jedinstvena Srbija (JS), istaknuvši da je to njegov “osobni stav”, a ne JS čiji je član i da je JS “protiv uvođenja sankcija bilo kome” i da je rješenje rata u Ukrajini “za pregovaračkim stolom”.

Pokret socijalista (PS) Aleksandra Vulina, također član vladajuće koalicije, zatražio je da Basta podnese ostavku jer traži da se Srbija pridruži “nelegalnim sankcijama Ruskoj Federaciji”.

Srbijanski predsjednik Vučić odbija se pridružiti sankcijama EU-a i međunarodne zajednice Rusiji, ali je početkom veljače zastupnicima tijekom rasprave o Kosovu rekao kako će “vjerojatno morati uvesti sankcije” Kremlju, dodajući kako on time “nije oduševljen”, ali da Beograd “već plaća cijenu” što to i ranije nije učinio.

Kremlj je na to reagirao ocjenom kako “razumije da je vodstvo Srbije pod pritiskom zapada bez presedana” i da “cijeni stav predsjednika Aleksandra Vučića, nadajući se daljem unapređenju odnosa dviju država”.

Vučićev SNS zasad se nije očitovao o prijedlogu srbijanskog ministra gospodarstva. 

Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta uzburkao je u ponedjeljak srbijansku političku javnost prijedlogom da Srbija uvede sankcije Rusiji, što je dosad prvo otvoreno očitovanje za sankcije jednog dužnosnika vlasti od invazije na Ukrajinu i odudara od službenog stajališta Beograda.

Ministar je u priopćenju ocijenio da Srbija „već plaća veliku cijenu zbog neuvođenja sankcija Rusiji” i da “to postaje neizdrživo“, a njegova je objava potaknula ograde Jedinstvene Srbije s čije koalicijske liste je ušao u vladu Ane Brnabić i zahtjeve koalicijskih partnera da podnese ostavku.

Jedinstvena Srbija dio je koalicije Socijalističke partije Srbije šefa diplomacije Ivice Dačića, koja nekoliko izbornih ciklusa unazad koalira sa Srpskom naprednom strankom aktualnog šefa države Aleksandra Vučića.

Basta je u priopćenju istaknuo kako, kao ministar gospodarstva, gleda pod kolikom je pritiskom EU-a i međunarodne zajednice predsjednik Srbije, dok se na to šuti.

To ne mogu prihvatiti, poručio je Basta, navodeći da je “zato za uvođenje sankcija Rusiji” i da stoji “uz predsjednika Vučića u obrani državnih i nacionalnih interesa” i ima u Vučića “apsolutno povjerenje”.

“Zato od Vlade Srbije i svih ministara tražim da se izjasne po ovom pitanju”, naveo je Basta.

Podsjetivši da se Srbija i sama kroz povijest suočavala sa sankcijama, a narod je “trpio teške ekonomske posljedice”, ocijenio je da odluku o sankcijama Beograd nije donio nadajući se “da će se sukobi okončati i prevladati razum, a da će dvije strane konačno sjesti za pregovarački stol”.

No “suočeni smo s jednom novom realnošću”, ocijenio je, naglasivši da se zbog “globalnih previranja Srbija suočila sa strahovitim pritiscima”.

Na Bastinu sugestiju prva je reagirala Jedinstvena Srbija (JS), istaknuvši da je to njegov “osobni stav”, a ne JS čiji je član i da je JS “protiv uvođenja sankcija bilo kome” i da je rješenje rata u Ukrajini “za pregovaračkim stolom”.

Pokret socijalista (PS) Aleksandra Vulina, također član vladajuće koalicije, zatražio je da Basta podnese ostavku jer traži da se Srbija pridruži “nelegalnim sankcijama Ruskoj Federaciji”.

Srbijanski predsjednik Vučić odbija se pridružiti sankcijama EU-a i međunarodne zajednice Rusiji, ali je početkom veljače zastupnicima tijekom rasprave o Kosovu rekao kako će “vjerojatno morati uvesti sankcije” Kremlju, dodajući kako on time “nije oduševljen”, ali da Beograd “već plaća cijenu” što to i ranije nije učinio.

Kremlj je na to reagirao ocjenom kako “razumije da je vodstvo Srbije pod pritiskom zapada bez presedana” i da “cijeni stav predsjednika Aleksandra Vučića, nadajući se daljem unapređenju odnosa dviju država”.

Vučićev SNS zasad se nije očitovao o prijedlogu srbijanskog ministra gospodarstva.