Jesmo li na pragu rješenja u kojemu će se postotak djece u Federaciji BiH koja do svoje 18. godine dobivaju financijski dodatak iz proračuna Federacije povećati prvo na 50 posto, a onda postupno povećavati sve do potpunog obuhvata, ključno je pitanje o kojem se govorilo u okviru konferencije pod nazivom “Reforme sustava socijalne zaštite u FBiH – pravedniji, otporniji i učinkovitiji sustav za sve” koju su organizirali Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i UNICEF BiH. Resorni ministar Adnad Delić ovom je prilikom podsjetio kako je univerzalni dječji dodatak ključna preporuka strategije demografskog oporavka Federacije BiH, a riječ je o jednakoj automatskoj podršci za svako dijete bez dohodovnog testa, piše Večernji list BiH.
Tri učinka
Takvo što već je dokazano u praksi, odnosno model postoji u 26 europskih zemalja, uz tri dokazana učinka: podizanje nataliteta, smanjenje dječjeg siromaštva i veću radnu aktivnost mladih roditelja.
Studiju uvođenja dječjeg dodatka radili su, podsjetio je, u suradnji s UNICEF-om i Ekonomskim institutom, a ona se fokusira na dva scenarija: prvi je idealni dječji dodatak u kojemu bi bio puni obuhvat sve djece do 18. godine na području Federacije BiH, dok je drugi model realni dječji dodatak, onaj koji bi mogao dobiti podršku zbog realnih financijskih procjena. On podrazumijeva fazno uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka, odnosno širenje obuhvata djece s trenutačnih 20 posto, koliko ih je danas obuhvaćeno, do 50 posto djece u Federaciji s trendom postupnog širenja dok se ne dođe do trenutka kada će biti obuhvaćena sva djeca.
Pitanje univerzalnog dječjeg dodatka svakako valja promatrati u kontekstu nužnosti promjene sadašnjeg zakonskog rješenja o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, a u tom smislu od ključnog će značaja biti podrška u zakonodavnoj vlasti.
Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković istaknuo je kako je univerzalni, odnosno kvaziuniverzalni model s proširenim obuhvatom iznimno važna tematika o kojoj se mora razgovarati i podržati je s obzirom na demografsku situaciju u kojoj se društvo nalazi. To predstavlja, napomenuo je, iskorak u cjelokupnoj politici, ne samo ove Vlade već i trenutačnih politika.
Zakonodavna vlast, uvjeren sam, prepoznat će značaj ove problematike te ćemo, a ovo govorim s pozicije predsjedatelja Zastupničkog doma, poduzeti sve potrebno da ovo dođe na dnevni rad Zastupničkog doma u kontekstu izmjena Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom – najavio je.
Podršku ovom ambicioznom projektu, koji bi donio izniman skok u smislu kvalitete i obuhvata socijalne zaštite, pruža i Europska unija.
Zamjenik šefa Izaslanstva Europske unije u BiH Adebayo Babajide poručio je kako je socijalna zaštita jedan od temelja inkluzivnog, pravednog i prosperitetnog društva te se kroz socijalnu zaštitu osigurava da nitko ne bude ostavljen po strani i da svi građani imaju mogućnost živjeti dostojanstven život bez obzira na okolnosti.
Za unaprjeđenje sustava socijalne zaštite ključno je, uz ostalo, uspostaviti robustan sustav socijalne registracije koji će objediniti podatke i osigurati da se točno prepoznaju korisnici i kojim će se povećati transparentnost. U tom smislu želim pohvaliti Federalno ministarstvo za napore koje su učinili uz podršku EU-a – naveo je.
Osim toga, dodao je, postoji hitna potreba za aktivnim mjerama na tržištu rada, odnosno mjerama zapošljavanja, a koje će se osobito odnositi na žene, dugoročno nezaposlene te osobe s invaliditetom jer su to skupine koje se suočavaju s jedinstvenim barijerama u pristupu zapošljavanju i socijalnom uslugama.
Važnost reformi
Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a u BiH, uputio je na činjenicu da se ovime pokreću bitne reforme putem kojih FBiH čini strateški značajnu i dugoročnu investiciju u svoje najveće bogatstvo, a to su djeca. – UNICEF, zajedno s drugim međunarodnim organizacijama i institucijama, poput EU-a i Svjetske banke, ponosan je što može podržati Vladu FBiH i partnere u radu na trima ključnim prioritetima; to su univerzalni dječji dodatak, institut socijalne zaštite i socijalna zaštita koja je otporna na izvanredne situacije.
Pitanje univerzalnog dječjeg dodatka valja promatrati kroz prizmu nastojanja svih razina vlasti u zemlji da reformskim zakonskim rješenjima i odlukama pokušaju promijeniti i dalje nezahvalnu demografsku sliku koju karakterizira negativan natalitet. Ilustracije radi, u 2024. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine rođeno je 15.375 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 20.195 osoba, tako da je prirodni prirast stanovništva u tom razdoblju bio -4820. Ipak, jednom kada se obuhvat djece dodatkom proširi na 50 posto, odnosno i više, mogu se očekivati i promjene u smislu nataliteta, a to je i empirijski dokazano kroz dosadašnju realizaciju sličnih modela socijalne zaštite u nekim drugim državama. Naravno, pitanje financija uvijek je ono ključno, međutim, ulaganje u budućnost svakako je nešto na što treba gledati kao na strateški značajno i dugoročno produktivno.
