Šef Delegacije Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU veleposlanik Luigi Soreca ocijenio je da se u javnosti sve češće relativizira značaj sredstava iz Plana rasta i zanemaruje šira razvojna korist koju bi reforme i europska integracija donijele građanima i gospodarstvu, poručivši da je vrijeme za donošenje odluka i iskorištavanje dostupne europske podrške.
U kolumni objavljenoj na društvenoj mreži X, Soreca je kao uvod iskoristio Ezopovu basnu o lisici i grožđu, navodeći da ga sve češći narativi u BiH podsjećaju na pokušaj opravdavanja propuštenih prilika.
Suočeni s institucionalnim izostankom djelovanja, neki pribjegavaju argumentu ‘kiselog grožđa’, sugerirajući da je za BiH rizik od gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, pored već izgubljenih 108 milijuna eura, beznačajan. Tako se, primjera radi, navodi da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta nebitna jer su to ‘samo krediti’, a ne bespovratna sredstva. Ovakve tvrdnje su izuzetno obmanjujuće – smatra Soreca.
Podsjetio je da je Bosni i Hercegovini u okviru Plana rasta namijenjeno ukupno 976,6 milijuna eura u zamjenu za provođenje 113 jasno definiranih reformskih koraka, od čega 280,3 milijuna eura, odnosno 548,21 milijun KM, predstavljaju bespovratna sredstva.
Ukazao je i na državni proračun koji iznosi 1,58 milijardi KM, ističući da dio Plana rasta kojeg čine bespovratna sredstva premašuje više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog budžeta BiH.
Teško je razumjeti odbacivanje ovakve podrške. BiH u ovoj fazi ostaje jedini partner sa zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta – podvukao je Soreca.
Govoreći o kreditnom dijelu paketa, istakao je da se radi o izuzetno povoljnim uvjetima financiranja koji su značajno povoljniji od uvjeta bilo kojeg drugog partnera. Navodi da je riječ o kreditima s rokom dospijeća do 40 godina i grace periodom koji omogućava da otplata glavnice ne počne prije 2034. godine, uz kamatne stope koje su znatno niže od tržišnih.
Podsjetio je i da cilj Plana rasta nije samo financijska podrška te da su koraci navedeni u Reformskoj agendi osmišljeni na način da pokrenu ekonomsku transformaciju zemlje i ubrzaju integraciju u Jedinstveno europsko tržište.
Također, napomenuo je da BiH posjeduje veliki neiskorišteni ekonomski potencijal, a da Plan rasta nudi instrumente za održiv rast, prosperitet i dugoročnu stabilnost.
Između ostalog, podsjetio je i da sredstva iz Plana rasta nisu jedini oblik europske podrške našoj zemlji.
Sredstva iz Plana rasta su zasebna sredstva od 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru važećeg IPA okvira za period 2025. do 2027. godine, a koji sada čeka na finalnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu grantovsku podršku kroz druge mehanizme, poput 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU za pomoć oporavku nakon razornih poplava 2024. godine – naveo je.
Ukupno gledano, istakao je šef Delegacije EU, Europska unija je od 2020. godine mobilizirala 2,4 milijarde eura investicija za BiH, uz podršku od 820 milijuna eura grantova EU i bilateralnih donatora.
Iza ove mase brojki jasno je vidljiva činjenica da su EU i njene države članice i dalje daleko najveći pružaoci podrške Bosni i Hercegovini. To nije samo pomoć dobrih susjeda već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem cjelovite integracije zapadnog Balkana u Europsku uniju – naglasio je.
U nastavku kolumne, Soreca upozorava da, za razliku od lisice iz Ezopove basne, domaće vlasti imaju priliku da iskoriste dostupne mehanizme podrške, ali da EU, uprkos fleksibilnosti, djeluje u skladu sa strogim pravilima i rokovima.
Posebno je izdvojio pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), navodeći da je to jedan od ključnih testova spremnosti BiH za dublju integraciju u europsko tržište.
Pridruživanje SEPA-i značajno bi smanjilo troškove prekograničnih transfera novca prema novim članicama SEPA-e Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kao i prema EU. To su očigledne koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i obitelji – istakao je.
Kao još jedan test, izdvojio je usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH u skladu s europskim standardima, kao i imenovanje glavnog pregovarača za pristupne pregovore.
Također, pozvao je domaće vlasti da bez odgađanja finaliziraju Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu kao pravni osnov za isplatu sredstava iz Plana rasta.
Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta prošle godine, BiH ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu standardni su administrativni dokumenti – naglasio je Soreca.
Na kraju je poručio da ne postoji opravdanje za daljnja odgađanja potrebnih koraka te upozorio da pokušaji relativiziranja propuštenih prilika ne mogu opravdati “žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine”.
