Voditelj Delegacije EU i posebnih predstavnika EU u BiH, Luigi Soreca, napisao je kolumnu u kojoj se osvrnuo na dvije godine nakon zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
-Prije dvije godine, 21. ožujka 2024., Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti diljem zemlje bile su osvijetljene bojama zastave Europske unije, s nadom u novi početak.
Pregovori o pristupanju, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina ometaju Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najučinkovitiji način za jačanje funkcioniranja demokratskih institucija zemlje, osiguranje vladavine prava i radikalno poboljšanje životnog standarda, kao što je bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu prema članstvu – kaže Soreca.
Dvije godine kasnije, prema Soreci, umjesto novog početka koji bi pomogao ubrzati iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na horizontu još jedna propuštena prilika.
Soreca kaže da je stav Europske unije jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji.
-Međutim, ne možemo više željeti članstvo ove zemlje nego što to žele lokalne vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu – rekao je.
Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu, kako kaže, više nisu apstraktni: sporije europske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima.
Navodi da se rokovi vezani uz Reformsku agendu Plana rasta i dalje propuštaju.
-Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti smanjenju sredstava dodijeljenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura za prijeko potrebna ulaganja unutar Plana rasta. Taj novac mogao bi napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.
U trenutnom vrlo nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju postoji snažan zamah prema proširenoj Europi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidatkinje, u regiji i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst kako bi napravile značajne korake na svom europskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, ista razina političke volje i ambicije nedostaje u Bosni i Hercegovini – naglašava šef Delegacije EU i posebni predstavnici EU u Bosni i Hercegovini.
Koristi napretka na europskom putu su, kaže, opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje trenutno predvode put prema članstvu nisu izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije smatrale “zahtjevima iz Bruxellesa”, već temeljima države koja funkcionira u interesu vlastitih građana.
-Bez toga, gospodarski rast ostaje nedovoljan, javno povjerenje slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Agenda reformi, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Europskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi drastično smanjilo troškove prekograničnih transfera. Sveobuhvatne reforme poboljšat će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i mogućnosti kao i građani diljem Europske unije, smatra Soreca.
Vjerujemo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje vlade. Izborna godina ne bi trebala biti izgovor za neaktivnost. Prava predanost osiguravanju koristi članstva u EU za građane zahtijeva da reforme vezane uz EU budu visoko među političkim prioritetima – kaže Soreca.
U protekle dvije godine, dodaje, postignut je određeni napredak. Nakon znatnog kašnjenja, Agenda reformi je konačno usvojena. Međutim, usvajanje na papiru ne znači provedbu u praksi.
-Ključni koraci još uvijek nisu dovršeni, uključujući ratifikaciju Sporazuma o instrumentu i Sporazuma o zajmu, koji, od imenovanja koordinatora za Agendu reformi, čine pravnu osnovu za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga, čak ni predfinanciranje unutar Plana rasta u iznosu od 68 milijuna eura, na koje Bosna i Hercegovina ima pravo, još uvijek nije dostupno.
EU naglašava svoju punu podršku i pomoć na europskom putu Bosne i Hercegovine, ali to ne može biti zamjena za domaće vodstvo. Politički akteri u zemlji su to već pokazali, uključujući i razdoblje prije odluke Europskog vijeća prije dvije godine, da kada postoji politička volja, mogu postići konsenzus i pronaći rješenja koja koriste svima. Vrijeme je da se ta politička volja ponovno pronađe, napisao je u svojoj kolumni šef Delegacije EU i posebni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca.
