Slovenija, koja se nalazi na četvrtom mjestu među zemljama u koje radi posla najčešće odlaze državljani BiH, uskoro bi se, zbog novih, povoljnijih uvjeta za radnike, sa zadnjeg mogla probiti na prvo mjesto, piše Večernji list BiH.
U ovoj zemlji od početka iduće godine djelomično će stupiti na snagu novi zakon koji predstavlja svojevrsnu revoluciju na tržištu rada. Njegovom primjenom uslijedit će povećanje naknada za nezaposlene i sudionike javnih radova, isti će omogućiti lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i umirovljenike, a ono što je možda i najzanimljivije, prema ovom zakonu, radnici koji se približavaju mirovini moći će kraće raditi. Kako su naveli iz Ministarstva za rad, obitelji, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će birati: da petak imaju slobodan, produže vikend ili rade skraćeno – po šest sati dnevno.
Ovaj model nazvan je 80 – 90 – 100 te predviđa: radno vrijeme od 80 posto, plaću od 90 posto i pune doprinose kao da se radi 100 posto. Riječ je o ideji koja djelomično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje učinkovitosti. Slovenija nije iznimka kada je u pitanju nuđenje mogućnosti skraćenog radnog tjedna i fleksibilnog radnog vremena. Pokazuju to i podaci istraživanja o broju radnih sati u određenim zemljama. Tako su stanovnici BiH u regiji, ali i zemljama Starog kontinenta odnosno Europske unije među onima koji najviše vremena provode na poslu. Više od njih rade samo stanovnici Srbije. Prema dostupnim podacima, zaposleni u BiH tjedno rade u prosjeku 41,2 sata, dok radni tjedan u Srbiji traje 41,3 sata. Broj radnih sati u Hrvatskoj znatno je manji u usporedbi s BiH, Turskom te Srbijom i Albanijom. Naime, u Hrvatskoj radni tjedan u prosjeku traje 38,7 sati. Riječ je o broju radnih sati koji je sličan onome u zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, gdje radni tjedan u prosjeku traje od 37 do 38 sati. Usporedbe radi, radni tjedan u Njemačkoj i Austriji traje svega 33,9 sati, Italiji 36,1 sat, Sloveniji 38 sati, Švicarskoj 36 sati.
Situacija, kada je u pitanju duljina vremena provedenog na poslu u BiH, odnosno bar u Federaciji BiH, trebala bi se promijeniti stupanjem na snagu novog Zakona o radu. Naime, uz brojne novine, radna verzija ovog zakona predviđa da polusatna dnevna stanka bude dio osmosatnog radnog vremena, što trenutačno u većem dijelu ovog bh. entiteta nije slučaj. Dakle, u tom slučaju radnik koji počne raditi u 8 sati ujutro završavao bi s poslom u 16 sati, dok mu sada radno vrijeme traje do 16.30. Također, jedan od razloga zbog kojih je u europskim zemljama radni tjedan značajno kraći je činjenica da se sve veći broj tvrtki odlučuje za četverodnevni radni tjedan.
Prosječno radno vrijeme
Najdalje u prakticiranju skraćenog radnog tjedna odmakli su Islanđani, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radni tjedan skraćen na četiri dana. Tako se postiglo to da je prosječno radno vrijeme na razini tjedna u ovoj državi svedeno na 36,4 sata, a što je rezultiralo kontinuiranim ubrzanjem stope ekonomskog rasta te zemlje. Skraćenim radnim vremenom povećali su stopu zaposlenosti, odnosno doveli do toga da imaju svega 3,4 posto nezaposlenih. I u BiH radnici, sudeći prema rezultatima istraživanja, najčešće priželjkuju fleksibilno radno vrijeme, dodatnu edukaciju te bonuse za izvanredna postignuća. U BiH tek rijetke tvrtke za sada uvode skraćen radni tjedan i fleksibilno radno vrijeme, no nije isključeno da nedostatak radne snage i sve veći problem sa zadržavanjem kvalificiranih radnika neće dovesti do toga da se ova praksa počne primjenjivati kod većeg broja poslodavaca.
