Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je na sjednici, po hitnom postupku i bez rasprave, usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.  

Vijeće ministara BiH ranije je utvrdilo i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavilo prijedlog ovog zakona, kojim se provodi odluka Ustavnog suda BiH.

Dopunama zakona vrši se ujednačavanje prava na troškove smještaja i naknade za odvojeni život stručnog osoblja u pravosudnim institucijama s nosiocima pravosudnih funkcija, sucima i tužiteljima na nivou BiH, a radi osiguranja principa nezavisnosti pravosuđa – navedeno je iz Vijeća ministara BiH.

Istovremeno se uvodi naknada za obavezno dežurstvo ili pripravnost za rad sucima i tužiteljima, a njenu visinu, uvjete i način ostvarivanja definirat će Vijeće ministara BiH posebnom odlukom.

Ustavni sud BiH je ranijom odlukom utvrdio da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH nije u skladu s odgovarajućim odredbama Ustava BiH, Protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, zbog toga što ne sadrži odredbe o pravu na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život za stručno osoblje u pravosudnim institucijama BiH.

Izaslanici su danas odlučili da Komisiji za financije i budžet Doma naroda vrate Prijedlog zakona o dopunama Zakona o administrativnim taksama, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, kako bi ga u roku od sedam dana ponovno razmotrila i sačinila novi izvještaj.

Dom naroda nije prihvatio negativno mišljenje Komisije, koja nije podržala principe predloženog zakona, koji je u funkciji realiziranja preporuka Ureda za reviziju institucija BiH i unaprjeđenja praćenja naplate carinskih dažbina i administrativnih taksi.

Izaslanici su danas, u sklopu obimnog dnevnog reda na kojem je bilo više od 50 tačaka, između ostalog, razmatrali veliki broj izvještaja, a dali su i suglasnost za ratifikaciju desetak međunarodnih sporazuma i ugovora, nakon čega je sjednica završena.   

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je na sjednici, po hitnom postupku i bez rasprave, usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.  

Vijeće ministara BiH ranije je utvrdilo i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavilo prijedlog ovog zakona, kojim se provodi odluka Ustavnog suda BiH.

Dopunama zakona vrši se ujednačavanje prava na troškove smještaja i naknade za odvojeni život stručnog osoblja u pravosudnim institucijama s nosiocima pravosudnih funkcija, sucima i tužiteljima na nivou BiH, a radi osiguranja principa nezavisnosti pravosuđa – navedeno je iz Vijeća ministara BiH.

Istovremeno se uvodi naknada za obavezno dežurstvo ili pripravnost za rad sucima i tužiteljima, a njenu visinu, uvjete i način ostvarivanja definirat će Vijeće ministara BiH posebnom odlukom.

Ustavni sud BiH je ranijom odlukom utvrdio da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH nije u skladu s odgovarajućim odredbama Ustava BiH, Protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, zbog toga što ne sadrži odredbe o pravu na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život za stručno osoblje u pravosudnim institucijama BiH.

Izaslanici su danas odlučili da Komisiji za financije i budžet Doma naroda vrate Prijedlog zakona o dopunama Zakona o administrativnim taksama, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, kako bi ga u roku od sedam dana ponovno razmotrila i sačinila novi izvještaj.

Dom naroda nije prihvatio negativno mišljenje Komisije, koja nije podržala principe predloženog zakona, koji je u funkciji realiziranja preporuka Ureda za reviziju institucija BiH i unaprjeđenja praćenja naplate carinskih dažbina i administrativnih taksi.

Izaslanici su danas, u sklopu obimnog dnevnog reda na kojem je bilo više od 50 tačaka, između ostalog, razmatrali veliki broj izvještaja, a dali su i suglasnost za ratifikaciju desetak međunarodnih sporazuma i ugovora, nakon čega je sjednica završena.