Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09% pa je većina bh. građana u dvojbi, platiti račune ili kupiti hranu?

Kada treba obnoviti vozni park ili povećati vlastite plaće i uživati druge privilegije, bh. političari, prema dosadašnjoj praksi, ne štede, njihovi apetiti rastu. S druge strane, građani se suočavaju samo s rastom troškova života, kontinuiranim poskupljenjima. I stežu remen od prvog do prvog. Svakim danom svjedočimo sve većim poskupljenjima i sve većem standardu života, a plaće i mirovine su minimalne, prenosi BHRT.

Građani kažu, najteže je umirovljenicima, oni ne žive, nego preživljavaju. Nakon 34 godine predanog rada umirovljenici se bore kako izaći na kraj sa svim troškovima i rastom cijena, uz minimalnu mirovinu. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09% pa je većina bh. građana u dvojbi, platiti račune ili kupiti hranu? Da teško pokrivaju troškove sa svojim primanjima, kažu i anketirani građani. Čak 53 javne kuhinje diljem BiH hrane gotovo 18.000 ljudi. U Bijeljini mogućnost toplog obroka koristi 297 osoba. U Mostaru posljednjih godina sve je veći broj korisnika koji traže podršku Crvenog križa. Nije drugačije ni u ostalim bh. gradovima.

– Potroši se 50.000 štruca na godinu dana, 8 tona krumpira, 6 tona kupusa, tona i pol graha, 3 tone tjestenine, tona i pol ulja i ostalih proizvoda – kazao je Mitar Škorić, rukovoditelj Narodne kuhinje u Bijeljini. – To je pomoć u hrani, u higijeni, pomoć u pelenama za odrasle, to je veliki broj. Otišlo je više od 200 posto, povećao se broj korisnika – ističe Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Mostar. Točan broj siromašnih u BiH je nepoznanica. Agencija za statistiku BiH mjerila je siromaštvo 2015. Prosjek EU-a tada je bio 24%.

– Statistika je uvijek bila točan zbroj netočnih podataka. Općenito vidimo na svakom uglu ljude koje žive mnogo lošije nego što bi nam to statistika trebala predočiti i što bi nam statistika prikazala. Definitivno građani BiH su siromašniji od prosjeka EU-a – kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne.

– U EU imamo mnogo bolju mrežu podrške u smislu da neke socijalno ugrožene kategorije dobivaju određenu pomoć s obzirom na različite druge načine kako se troškovi života mogu smanjiti. U BiH toga nema. Mi čak nemamo ni socijalne karte – ističe Ivan Gavran, ekonomski analitičar.
Siromaštvo u BiH zahtijeva sustavan pristup i dugoročne promjene, napominju stručnjaci, a ne privremene mjere. Jedna od takvih mjera je upravo jednokratna pomoć umirovljenicima u FBiH. Riječ je o iznosu od 50 ili 100 KM. Nedovoljno i za nekoliko obroka. 

Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09% pa je većina bh. građana u dvojbi, platiti račune ili kupiti hranu?

Kada treba obnoviti vozni park ili povećati vlastite plaće i uživati druge privilegije, bh. političari, prema dosadašnjoj praksi, ne štede, njihovi apetiti rastu. S druge strane, građani se suočavaju samo s rastom troškova života, kontinuiranim poskupljenjima. I stežu remen od prvog do prvog. Svakim danom svjedočimo sve većim poskupljenjima i sve većem standardu života, a plaće i mirovine su minimalne, prenosi BHRT.

Građani kažu, najteže je umirovljenicima, oni ne žive, nego preživljavaju. Nakon 34 godine predanog rada umirovljenici se bore kako izaći na kraj sa svim troškovima i rastom cijena, uz minimalnu mirovinu. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09% pa je većina bh. građana u dvojbi, platiti račune ili kupiti hranu? Da teško pokrivaju troškove sa svojim primanjima, kažu i anketirani građani. Čak 53 javne kuhinje diljem BiH hrane gotovo 18.000 ljudi. U Bijeljini mogućnost toplog obroka koristi 297 osoba. U Mostaru posljednjih godina sve je veći broj korisnika koji traže podršku Crvenog križa. Nije drugačije ni u ostalim bh. gradovima.

– Potroši se 50.000 štruca na godinu dana, 8 tona krumpira, 6 tona kupusa, tona i pol graha, 3 tone tjestenine, tona i pol ulja i ostalih proizvoda – kazao je Mitar Škorić, rukovoditelj Narodne kuhinje u Bijeljini. – To je pomoć u hrani, u higijeni, pomoć u pelenama za odrasle, to je veliki broj. Otišlo je više od 200 posto, povećao se broj korisnika – ističe Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Mostar. Točan broj siromašnih u BiH je nepoznanica. Agencija za statistiku BiH mjerila je siromaštvo 2015. Prosjek EU-a tada je bio 24%.

– Statistika je uvijek bila točan zbroj netočnih podataka. Općenito vidimo na svakom uglu ljude koje žive mnogo lošije nego što bi nam to statistika trebala predočiti i što bi nam statistika prikazala. Definitivno građani BiH su siromašniji od prosjeka EU-a – kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne.

– U EU imamo mnogo bolju mrežu podrške u smislu da neke socijalno ugrožene kategorije dobivaju određenu pomoć s obzirom na različite druge načine kako se troškovi života mogu smanjiti. U BiH toga nema. Mi čak nemamo ni socijalne karte – ističe Ivan Gavran, ekonomski analitičar.
Siromaštvo u BiH zahtijeva sustavan pristup i dugoročne promjene, napominju stručnjaci, a ne privremene mjere. Jedna od takvih mjera je upravo jednokratna pomoć umirovljenicima u FBiH. Riječ je o iznosu od 50 ili 100 KM. Nedovoljno i za nekoliko obroka.