Koordinacija sindikata obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije održala je danas konferenciju za medije na kojoj je istaknuto nezadovoljstvo članova materijalno – pravnim statusom te istaknuta mogućnost tužbi, ali i druge reprekusije.
Koordinacija četiri sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a medijima se obratila u prostorijama Unije neovisnih sindikata, a konferencija je organizirana jer je, kako je istaknuto, Vlade HNŽ-a odbila zajednički sastanak na kojem bi se nastavilo s razgovarima o brojnim problemima koji tište županijsko školstvo.
Edina Čomić, predsjednica Županijskog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNŽ-a naglasila je da su Koordinaciji sindikata vjerovali da će do kraja ove nastavne godine biti postignut dogovor sa županijskom vladom.
-Razloga iza ove konferencije su dva. Jedan je nezadovoljstvo uvjetima, a drugi to što smo dobili informaciju da se Vlada ne želi sastati s nama, premda su ti pregovori trajali od siječnja, iako su nam davali nadu da ćemo napraviti aneks kolektivnog ugovora kojim ćemo poboljšati položaj prosvjetnih radnika u našoj županiji – izjavila je Čomić.
Istaknula je da je prije više od mjesec dana poslan dopis kojim je zatražen sastanak s Vladom, prije svega s premijerkom i ministrom financija, budući da sastanke s resornim ministrom imaju redovno.
Dodala je da je u trenutku kada je aktualna Vlada imenovana, prosvjetni radnik u HNŽ-u imao 200 KM veću plaću od prosječne federalne plaće, dok je plaća u osnovnom školstvu sada ispod federalnog prosjeka od 1.700 KM i neće ga dostići ni najavljenim povećanjem 1. srpnja.
-To je pravi pokazatelj što je za nepune tri godine ova Vlada napravila za radnike u obrazovanju. Mi jesmo potpisali aneks kada smo prekinuli štrajk i popravili smo tim aneksom neke stvari, međutim, poslije toga je bio dogovor da idemo na usuglašavanje nekih stvari koje druge županije imaju, a ne tiču samo novca – dodala je Čomić.
Naglasila je da tvrdnje Vlade da je podignut standard prosvjetnih radnika nisu točne, jer su u HNŽ-u prošle godine oni dobili povećanje od 8 posto, s tim da je smanjenjem doprinosa, 5 posto povećanja osigurala federalna Vlada.
Istaknula je da minimalne plaće “cijelu godinu nisu isplaćivane redovito i kako se tražilo da se tim radnicima zaostatci retroaktivno isplate, međutim, kako odgovora nije bilo, ti će ljudi vjerojatno podignuti tužbe zbog tih zaostataka“.
-To su spremačice i asistenti u nastavi. U uputstvu je jasno stajalo da se radniku koji ide na bolovanje mora isplatiti minimalna plaća, a ne da mu se umanjuje, međutim, radnici su dobivali umanjene plaće – upozorila je.
Čomić nije otvoreno najavila mogućnost da zbog situacije u kojoj su se našli, županijski prosvjetni radnici onemoguće početak iduće školske godine u predviđeno vrijeme, ali je naglasila da je ova konferencija za medije “poziv Vladi da ozbiljno shvati nezadovoljstvo prosvjetnih radnika koji neće šutjeti“.
-Kada smo im predočili argumente po pitanju situacije u drugim županijama, oni su se složili da su naše ideje dobre. Međutim, kada je trebalo doći do realizacije, odjednom nema niti jednog novčića za prosvjetu. U tom je problem i vjerojatno će doći do anketiranja članstva kako ćemo započeti iduću školsku godinu.
Naglasila je da je “rak rana ove županije to što ne postoji jedinstven pravilnik o prijemu radnika pa tako postoje škole koje imaju pravedne pravilnike i uvažavaju ih, ali i one koje boduju samo intervju”.
-Možda vijest koja je najviše negativno odjeknula kod našeg članstva, jeste da je Županija Zapadnohercegovačka nedavno podigla plaće svojim prosvjetarima do 27 posto. Naši članovi se pitaju kako jedino u HNŽ-u nema novca i kako susjedna županija može podići plaću za 412 KM, a ovdje ne može ništa – zaključila je Čomić.
Predsjednik Županijskog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Edin Sarajlić naglasio je da uobičajen i odgovor Vlade na zahtjeve prosvjetara bio da ne mogu korigirati proračun, da će to biti učinjeno iduće godine, što bi se iznova ponavljalo.
-Oni apsolutno nemaju razumijevanja za naše probleme. Imam podatak da je županijski proračun od 2018. do 2026. godine povećan za 110%, sa 210 na 441 milijuna, a zabilježeno je nekih 45 % povećanja plaće u prosvjeti. Da su naše plaće pratile povećanje proračuna, sada bi ona iznosila debelo preko 2000 KM – izjavio je Sarajlić.
Dodao je da je situacija toliko loša da ima primjera prosvjetnih radnika koji su po 15 godina radili na određeno, zbog čega se studenti koji završe pedagoški smjer radije odlučuju za neku drugu profesiju.
-To je jednostavno tako jer se stvorio ambijent nesigurne profesije. Od nekad izuzetno perspektivne profesije stvorili su ništa, u pravom smislu riječi. I ono što to neminovno povlači za sobom, činjenica je da obrazovanje nepovratno tone.
Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u naglasio je da u cijeloj priči vrlo znakovit podatak da je odgovor Vlade na zahtjeve Sindikata bio usmen, a ne u pismenoj formi.
-To je pokazatelj kakav je njihov stav prema socijalnim partnerima. Mi kao predsjednici sindikata znamo da je naša zadaća boriti se za bolji pravni i materijalni položaj svih djelatnika u školama, ali kada s druge strane nemate sugovornika, naš rad je limitiran – izjavio je.
Naglasio je da će članovi Sindikata odlučiti koji će to idući koraci biti, “ali vjerojatno se neće svidjeti Vladi koja na opravdane zahtjeve školstva gleda kao trošak.“
