Stupanje na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, čiji član 18. regulira zabranu rada nedjeljom i blagdanima nije imao negativan utjecaj na sektor trgovine u FBiH. Pokazala je to „Analiza uticaja mjere zabrane rada nedjeljom i blagdanima na sektor trgovine u Federaciji BiH“ autorice Elme Demir, koju je danas predstavio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH).
Demir je kazala kako je zakon stupio na snagu 14. studenoga 2024. godine i da sada postoje relevantni pokazatelji koji ukazuju na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni. U anketi je, kako je kazala autorica, sudjelovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih dijelova Federacije BiH, od toga njih 85,7% žena (634 od 739).
Prije 14. studenoga prošle godine samo 16,6% radnika i radnica su bili slobodni nedjeljom dok je taj postotak nakon stupanja na snagu Zakona 92%. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor“, kazala je Demir.
Dodala je i kako postoji manji broj poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata nedjeljom te da u tim objektima radnici rade inventure ili slične poslove. Ipak, napominje kako je taj broj neznatan. Svega njih 4,8% ali su u pitanju specifični gradovi i općine ali i tvrtke.
„Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije“, kazala je Demir.
Pored istraživanja koje se oslanja na iskustva i stavove radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj da istraži je li došlo do pada prometa u trgovačkim objektima.
„Naši rezultati su pokazali kako je promet isti kao i u proteklom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad promet i nesigurnost za svoje radno mjesto. Njih 51,2% smatra da je promet ostao isti a čak 30% njih kaže da svjedoči čak i uvećanom prometu od kada je Zakon stupio na snagu. Također, pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plaće niti na sigurnost radnog mjesta. 3,2% radnika kaže da se promet u njihovo objektu smanjio, ali da misle je to posljedica bojkota koji su provodili građani“, kazala je Demir.
Komentirajući podatke koji pokazuju da je došlo do pada zaposlenosti, Demir je istaknula kako je očito da to nije posljedica zabrane rada nedjeljom i blagdanima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim sektorima, a posebno u onim u kojim radnici imaju minimalne plaće što je vrlo vjerovatno više vezano za povećanje minimalne plaće, a ne zabrane rada nedjeljom i praznicima.
„Radnici su suglasni da je novi Zakon po njih povoljan, posebno s aspekta ravnoteže između posla i privatnog života. Čak 73 posto radnika je kazalo kako ima više vremena za obitelj i prijatelje, 41 posto da ima više mogućnosti za odmor, a 38 posto za više privatnih aktivnosti. Ono što je važno jeste da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja radna mjesta i da su zadovoljni“, istaknula je Demir.
Kada su u pitanju primanja, Zakon nije utjecao je plaće. Radno vrijeme za većinu radnika je ostalo isto, što pokazuje da su se i poslodavci prilagodili ovoj mjeri.
Demir je posebno govorila o emocionalnom učinku mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene ali i o utjecaju javnog mijenja na radnike pa je njih čak 67,3% istaklo da se osjećaju napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu.
Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te da se osjećaju kao dio zajednice.
„Možemo zaključiti kao zabrana radom nedjeljom i blagdanima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog rada u FBiH“, kazala je autorica. Analiza je dala i posebne preporuke zakonodavcima, inspekcijama i sindikatu koje bi dodatno pomogle podizanju razine prava radnika ali i skrenule pažnju kupcima da svoje kupovne i građanske navike baziraju između ostalog i na osnovu podataka o razini radničkih prava u trgovačkim lancima i tvrtkama.
