Svatko od nas pripada nekoj generaciji koja oblikuje osobine i preference ljudi rođenih u određenom razdoblju. Do 1. siječnja 2025. imali smo deset generacija, među kojima su baby boomeri, generacija X, milenijalci, generacija Z i Alfa. Sada stiže i nova generacija Beta, djeca, unuci i praunuci prethodnih generacija. Njezini pripadnici oblikovat će svijet obilježen umjetnom inteligencijom i virtualnom stvarnošću.
Svaka generacija zauvijek će biti obilježena velikim događajima poput ratova, inflacije, pandemije i slično. Na svijetu živi deset generacija, a od 1. siječnja 2025. pridružili su im se i pripadnici jedanaeste, nove Beta generacije. Sistem generacija razvili su znanstvenici William Strauss i Neil Howe tvrdeći da se povijest može opisati u generacijskim ciklusima. Prema njima, generacije traju oko 20 godina, a svaka ima svoje posebnosti.
Izgubljena generacija – Rođeni između 1890. i 1915. godine
Međuratna generacija – Rođeni između 1901. i 1913. godine
‘Najveća’ generacija – Rođeni između 1910 i 1924.
Tiha generacija – Rođeni između 1925. i 1945.
‘Baby Boomer’ – Rođeni između 1946. i 1964.
Generacija X – Rođeni između 1965. i 1979.
Xenijalci – Rođeni između 1975. i 1985.
Milenijalci – Rođeni između 1980. i 1994.
Generacija Z – Rođeni između 1995. i 2012.
Generacija Alfa – Rođeni između 2013. i 2025.
Nova generacija Beta – Rođeni nakon 2025. godine
Naslijedit će svijet prepun složenih problema, klimatske promjene, prenaseljenost i ekološke krize oblikovat će njihove prioritete. Roditelji Generacije Beta suočit će se s izazovom balansiranja između prednosti i rizika tehnologije, prenosi Slobodna Dalmacija.
Stoga stručnjaci savjetuju da djeca što duže ostanu izvan društvenih mreža, jer istraživanja ukazuju na štetne utjecaje na mentalno zdravlje mladih.
