Američki mirovni pregovarači rekli su Ukrajini na pregovorima u Berlinu da mora pristati na povlačenje svojih snaga iz istočnog Donecka kao dio bilo kakvog dogovora o okončanju gotovo četverogodišnjeg rata, rekao je dužnosnik upućen u to pitanje.
Izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti nakon što su ukrajinski i američki pregovarači zaključili drugi dan razgovora u njemačkoj prijestolnici, rekao je da je Kijev zatražio nastavak rasprava. Druga osoba upućena u razgovore rekla je da još uvijek ima velikih neslaganja glede teritorijalnog pitanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij razgovarao je u Berlinu s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, kao i s europskim čelnicima.
Kijev, suočen sa snažnim Trumpovim pritiskom da učini ustupke Rusiji kako bi se okončao najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, zadržao je optimističan ton u svojim javnim istupima.
“Ukrajinsko-američki pregovori u protekla dva dana bili su konstruktivni i produktivni, a postignut je stvarni napredak”, napisao je na X-u Rustem Umerov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu nakon razgovora u ponedjeljak.
“Američki tim predvođen Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom izuzetno konstruktivno radi kako bi pomogao Ukrajini da pronađe put do trajnog mirovnog sporazuma”, dodao je u objavi.
Goruće teme su teritorij i članstvo Ukrajine u NATO-u
Ukrajina je u nedjelju rekla da je spremna odreći se svoje ambicije pridruživanja NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva Zapada. No nije odmah bilo jasno koliko su daleko otišli razgovori o tom ili drugim vitalnim pitanjima poput budućnosti ukrajinskog teritorija te mogu li razgovori u Berlinu uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da je ruski zahtjev da Ukrajina ne postane članica NATO-u temeljno pitanje u pregovorima o mogućem mirovnom rješenju. Dodao je da Rusija očekuje nove informacije od SAD-a nakon pregovora u Berlinu.
Rusija je anektirala istočnu ukrajinsku regiju Donbas koja obuhvaća Doneck i Luhansk te još tri regije, uključujući Krim, što Kijev i njegovi europski saveznici smatraju neprihvatljivim. Ruske snage ne kontroliraju u potpunosti teritorij na koji Moskva tvrdi da polaže pravo, uključujući oko petinu Donecka.
Zelenskij nastoji biti fleksibilan i razuman pred Trumpovom administracijom, ali istovremeno ne čini ustupke koje bi ukrajinski narod odbio.
Tri četvrtine Ukrajinaca protivi se velikim ustupcima u mirovnom planu, prema anketi objavljenoj u ponedjeljak.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazala je da je 72 posto Ukrajinaca spremno za sporazum koji zamrzava trenutnu liniju fronte i sadrži neke kompromise.
Međutim, 75 posto ispitanika smatra da je plan koji uključuje ustupanje teritorija i ograničavanje vojske bez sigurnosnih jamstava za Ukrajinu “potpuno neprihvatljiv”.
“Ako sigurnosna jamstva ne budu nedvosmislena i obvezujuća…Ukrajinci im neće vjerovati, a to će utjecati na opću spremnost za prihvaćanje odgovarajućeg mirovnog plana”, napisao je izvršni direktor KIIS-a Anton Hrušetskij.
Važan tjedan europske diplomacije
Razgovori u ponedjeljak početka su ključnog tjedna za Europu jer će se već u četvrtak na samitu EU-a odlučivati može li se Ukrajini odobriti ogroman zajam korištenjem zamrznute imovine Ruske središnje banke.
Europa je na meti kritika Washingtona zbog svojih migracijskih i sigurnosnih politika, kao i o reguliranju velikih tehnoloških tvrtki. Europska unija i nacionalne vlade teško pronalaze jedinstven odgovor na američke kritike.
Ministri vanjskih poslova EU-a sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi dogovorili nove sankcije usmjerene protiv ruske “flote u sjeni” naftnih tankera.
“Sada nam je najvažnije osigurati financiranje Ukrajine”, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen.
“Moramo donijeti odluku i osigurati da Ukrajina bude u poziciji nastaviti svoju borbu za slobodu i ostatku svijeta pokazati da je Europa snažan igrač. Inače ćemo popustiti pod narativom američkog predsjednika – da je Europa slaba”, dodao je danski ministar.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte te čelnici Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske pridružit će se razgovorima o miru u njemačkoj prijestolnici u ponedjeljak navečer.
