Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini premašio je 14 milijardi KM, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH), pišu Nezavisne.
Kako je navedeno u tim podacima, u 2025. godini uvezeno je robe u vrijednosti od 31,65 milijardi KM, dok je u istom razdoblju iz BiH izvezeno proizvoda za 17,54 milijarde KM.
To znači da je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni tijekom cijele 2025. godine iznosio 14,11 milijardi KM.
Da deficit raste iz godine u godinu pokazuju podaci UNO BiH, koji navode da je u 2024. godini iznosio 13,82 milijarde KM, odnosno da je izvoz iznosio 16,61 milijardu KM, a uvoz 30,43 milijarde KM.
U 2023. godini deficit je iznosio 12,90 milijardi KM, a izvoz je iznosio 17,05 milijardi KM, a uvoz 29,95 milijardi KM.
Što se tiče proizvoda, najviše se tijekom prethodne godine uvozilo mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske tvari i mineralni voskovi za 3,6 milijardi KM, te nuklearni reaktori, kotlovi, aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 2,81 milijardu KM.
Najviše se izvozilo električnih strojeva i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka te dijelova i pribora za te proizvode za 1,59 milijardi KM, te nuklearnih reaktora, kotlova, strojeva i aparata te mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,40 milijardi KM.
Što se tiče zemalja, najviše se proizvoda uvozilo iz Hrvatske, za 5,9 milijardi KM, Srbije za 4,17 milijardi KM i Njemačke za 2,65 milijardi KM.
S druge strane, prema tim podacima, Bosna i Hercegovina je najviše proizvoda prodala Hrvatskoj za 3,09 milijardi KM, Njemačkoj 2,49 milijardi KM, a Srbiji 1,9 milijardi KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” je rekao da kontinuirano povećanje trgovinskog deficita prvenstveno ukazuje na strukturni problem domaćeg gospodarstva.
“Ključni izazov nije na strani potrošnje, već na strani proizvodnje – domaće gospodarstvo očito nema kapacitet odgovoriti na rastuću potražnju kroz konkurentnu ponudu. To ukazuje na nedovoljnu produktivnost i slabu cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača, koji ne uspijevaju iskoristiti povoljne impulse na tržištu”, rekao je Mlinarević.
Dodao je da detaljniji uvid u strukturu deficita po zemljama pokazuje da se najveće neravnoteže ostvaruju u trgovini sa zemljama regije.
“Upravo tu postoji stvarni prostor za njegovo postupno smanjenje, kroz ciljane politike supstitucije uvoza”, naglasio je Mlinarević. Prema njegovim riječima, takve mjere mogu uključivati podršku domaćim tvrtkama u poboljšanju tehnološke učinkovitosti i smanjenju troškova proizvodnje, ali i privlačenje regionalnih tvrtki da dio svoje proizvodnje lociraju na domaćem tržištu.
„Bez takvih strukturnih intervencija, trgovinski deficit će se nastaviti kretati ustaljenom putanjom, s oscilacijama koje će prvenstveno ovisiti o kratkoročnim inflacijskim pritiscima i cikličkim kretanjima, a ne o stvarnom jačanju domaće gospodarske baze“, dodao je.
