S dolaskom ljeta na cestama Balkana ponovno se pojavljuju dobro poznate registarske oznake iz Austrije, Njemačke, Švicarske i drugih europskih zemalja. Tisuće obitelji kreću prema Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori kako bi godišnji odmor provele među svojima.
Uz njihov dolazak često se mogu čuti i dobro poznati komentari kako se ljudi iz dijaspore vraćaju samo zbog jeftinijeg šišanja, popravka automobila ili odlaska zubaru. Međutim, iza tih šala krije se činjenica koju statistika jasno potvrđuje – upravo dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda za zemlje regije.
Dok neki ismijavaju strane registarske oznake, milijarde eura svake godine stižu upravo zahvaljujući ljudima koji žive i rade u inozemstvu.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, tokom 2024. godine u BiH je iz inozemstva stiglo gotovo 2,9 milijardi eura doznaka. To predstavlja više od deset posto ukupne ekonomske aktivnosti zemlje.
Slična situacija je i u Srbiji, gdje su prema podacima Narodne banke Srbije od siječnja do rujna 2024. godine evidentirane doznake veće od 3,7 milijardi eura.
Hrvatska je u istom razdoblju zabilježila više od 4,8 milijardi eura uplata iz inozemstva, dok je Crna Gora tijekom godine primila oko 843 milijuna eura.
Velik dio tog novca dolazi upravo iz Austrije. Austrija se godinama nalazi među državama iz kojih građani Bosne i Hercegovine šalju najviše novca svojim obiteljima. Također, značajan udio doznaka prema Srbiji dolazi upravo iz ove zemlje, dok su hrvatski građani iz Austrije tokom 2024. godine poslali stotine milijuna eura svojim obiteljima i rodbini, piše Kozmo.
Razlozi zbog kojih dijaspora koristi usluge u matičnim zemljama uglavnom su praktične prirode. Troškovi stomatoloških zahvata, servisiranja automobila ili frizerskih usluga često su višestruko niži nego u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj.
Primjerice, zubni implantat u Austriji može koštati i više od 3.000 eura, dok se slični zahvati u zemljama regije mogu obaviti za znatno manji iznos.
No priča o dijaspori nije samo priča o novcu. To je priča o ljudima koji, iako žive daleko od rodnog kraja, svake godine dolaze kući. Dolaze zbog obitelji, prijatelja, jezika, tradicije i osjećaja pripadnosti.
Mnogi od njih godišnji odmor mogli bi provesti bilo gdje u svijetu, ali ipak biraju rodni grad, selo ili mjesto iz kojeg potječu. Tamo troše novac, podržavaju lokalne obrtnike, ugostitelje, trgovce i pružatelje usluga te na taj način pomažu lokalnom gospodarstvu.
Zato su strane registarske oznake mnogo više od automobila parkiranih ispred kuća tijekom ljeta. One predstavljaju simbol povezanosti s domovinom i podsjetnik da milijuni ljudi, iako žive u inozemstvu, nisu zaboravili odakle dolaze.
Dok se kolone vozila ovih dana kreću prema Balkanu, brojke jasno pokazuju da dijaspora nije teret, već jedan od najvažnijih oslonaca gospodarstava zemalja regije, prenosi GP Maljevac.
