Hrvatska je na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz ukrajinskog žita te će to činiti i dalje, naglasio je prilikom nedavnog posjeta Kijevu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ključnu ulogu u tome ima Rijeka kroz koju je dosad prošlo oko sto tisuća tona žitarica.
U riječkoj luci kažu da su spremni obraditi i veće količine, no u transportnom bi lancu probleme mogla stvarati željeznica. Riječki pretovarni silosi rade punom parom.
Vagonima poput ovih ukrajinsko žito stiže u riječku luku odakle se brodovima prevozi u Italiju i sjevernu Afriku.
Dosad je, tako, prevezeno oko 100 tisuća tona žitarica. Ako bude potrebno riječka luka spremna je i na veće količine.
– Logističari znaju sve probleme na pravcu, znaju kako će organizirati taj transport. Znači, može se uz dobru koordinaciju, uz sve probleme, svih sudionika na prometnom pravcu, istaknuo je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.
Kapacitet jednokratnog skladištenja u ovim je silosima 55 tisuća tona. Protok žita ovisi o brzini obrtaja.
– U slučaju da se roba ovdje ne skladišti na duži period mi smo u stanju taj isti teret što više puta prekrcati i na takav način što više ukrajinskog žita je moguće da prođe kroz ove silose, objasnio je Marino Klarić, rukovoditelj Terminala za žitarice Luke Rijeka.
U prometnom je lancu najslabija karika željeznica. Riječka se pruga obnavlja pa se zbog radova često zatvara.
– Ako se dogodi da će biti puno veća količina tereta da će to predstavljati izazov kako njima tako i nama, međutim na temelju dosadašnjih iskustava mislim da ćemo to odraditi kako treba, kazao je Klarić.
U ovoj bi priči, uz riječku i vukovarska luka mogla odigrati veliku ulogu. Iz Vukovara bi se željeznicom žito slalo prema Rijeci, Splitu ili Zadru. No, o tome zasad službene potvrde nema.
Iako solidarni s ukrajinskim kolegama, ratari strahuju zbog otkupnih cijena.
– Naglašavamo da roba koja se usmjerava preko Koridora solidarnosti treba završiti na trećim tržištima, kojima je bila originalno namijenjena, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Praksa, čini se, pokazuje drukčije.
– Ovakav način nije pozitivno djelovao na cijene žitarica, dapače, došlo je do intenzivnog pada žitarica i ono na što mi svakako apeliramo da se osigura, uz papirnatu, i fizička pratnja tih žitarica kako bi one zaista završile na tim tržištima gdje su namijenjene, rekao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Pet zemalja koje graniče s Ukrajinom već su zabranile uvoz žitarica kako bi zaštitile svoje poljoprivrednike.
