Broj razgovora o temi nasilja u digitalnom okruženju na UNICEF-ovoj savjetodavnoj liniji za djecu i mlade “Plavi telefon” u protekle tri godine povećan je pet puta. U ovom periodu više djece i mladih, kao i njihovih roditelja obratilo se i nadležnim institucijama, što dodatno ukazuje na važnost prevencije nasilja nad djecom u digitalnom okruženju. Upravo to je bila tema skupa u Tuzli održanog u okviru kampanje „Ne zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu“.

Samo u proteklih osamnaest mjeseci nadležnim institucijama su iz UNICEF-ove savjetodavne linije za djecu i mlade, Plavi telefon proslijedili 77 prijava zbog sumnji na nasilje. Od toga se 21 odnosi na nasilje putem interneta. Niti jedna ovakva prijava nije zabilježena do prije tri godine. Uglavnom se radi o djeci i mladima uzrasta od 10 do 18 godina. Najugroženija kategorija su djevojčice uzrasta 14 do 18 godina, navodi BHRT.

“U smislu da često se dopisuju sa osobama, upoznaju osobe putem društvenih mreža, započinju komunikaciju, šalju svoje intimne fotografije i onda postepeno dolazi do ucjena i zastrašivanja, prijetnji i slično“, kaže Maja Kovačević, psiholog i savjetnica, Plavi telefon.

Iako ključna, roditelji su zbog nedovoljno informacija i razgovora sa djecom, ujedno i najslabija karika u lancu onih koji se trebaju baviti problemom nasilja na djecom i mladima. Stručnjaci smatraju da je najvažnije djelovati u odgojno-obrazovnim institucijama.

“Da se daju instrukcije roditeljima na koji način da se bore sa ovom nemani, a posebno s obzirom na veliki broj seksualnog zlostavljanja putem elektronskih uređaja, odnosno sekstinga da pomognemo djeci, odnosno da pružimo socijalnu i emocionalnu podršku djeci nakon što su bili izloženi ovakvom vidu problema”, navodi socijalni pedagog Lejla Kuralić-Čišić.

Prema istraživanju World Visiona od prije nekoliko godina, čak 48 posto ispitane djece kazalo je da se osjećaju nevidljivim svojim roditeljima i nastavnicima. Upravo ta djeca najviše vremena provode na internetu i najpodložnija su za iskorištavanje i različite vrste zloupotreba.

„World Vision radi na jačanju djece kroz životne vještine. Radimo sa roditeljima na aktivnom roditeljstvu, radimo sa institucijama i, ono što je najvažnije je da smo u protekloj godini sa Plavim telefonom i Odborom djece i mladih na nivou Bosne i Hercegovine prema Vijeću ministara uputili inicijativu za uspostavljanje ovog europskog broja za prijavljivanje, odnosno SOS linije za djecu“, ističe direktorica Organizacije “World Vision” u BiH Dragana Bulić.

Bilo kakva promjena u ponašanju kod djece za roditelje bi trebao biti alarm da razgovaraju o tome sa njima. Mjere kažnjavanja ne bi smjele biti opcija, već razvijanje povjerenja. Dodatna edukacija je nužna, zaključeno je danas. Panel diskusija u okviru kampanje “Na zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu” nakon Sarajeva i Tuzle biće održana u Mostaru, Trebinju, Bijeljini i Banja Luci.

Broj razgovora o temi nasilja u digitalnom okruženju na UNICEF-ovoj savjetodavnoj liniji za djecu i mlade “Plavi telefon” u protekle tri godine povećan je pet puta. U ovom periodu više djece i mladih, kao i njihovih roditelja obratilo se i nadležnim institucijama, što dodatno ukazuje na važnost prevencije nasilja nad djecom u digitalnom okruženju. Upravo to je bila tema skupa u Tuzli održanog u okviru kampanje „Ne zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu“.

Samo u proteklih osamnaest mjeseci nadležnim institucijama su iz UNICEF-ove savjetodavne linije za djecu i mlade, Plavi telefon proslijedili 77 prijava zbog sumnji na nasilje. Od toga se 21 odnosi na nasilje putem interneta. Niti jedna ovakva prijava nije zabilježena do prije tri godine. Uglavnom se radi o djeci i mladima uzrasta od 10 do 18 godina. Najugroženija kategorija su djevojčice uzrasta 14 do 18 godina, navodi BHRT.

“U smislu da često se dopisuju sa osobama, upoznaju osobe putem društvenih mreža, započinju komunikaciju, šalju svoje intimne fotografije i onda postepeno dolazi do ucjena i zastrašivanja, prijetnji i slično“, kaže Maja Kovačević, psiholog i savjetnica, Plavi telefon.

Iako ključna, roditelji su zbog nedovoljno informacija i razgovora sa djecom, ujedno i najslabija karika u lancu onih koji se trebaju baviti problemom nasilja na djecom i mladima. Stručnjaci smatraju da je najvažnije djelovati u odgojno-obrazovnim institucijama.

“Da se daju instrukcije roditeljima na koji način da se bore sa ovom nemani, a posebno s obzirom na veliki broj seksualnog zlostavljanja putem elektronskih uređaja, odnosno sekstinga da pomognemo djeci, odnosno da pružimo socijalnu i emocionalnu podršku djeci nakon što su bili izloženi ovakvom vidu problema”, navodi socijalni pedagog Lejla Kuralić-Čišić.

Prema istraživanju World Visiona od prije nekoliko godina, čak 48 posto ispitane djece kazalo je da se osjećaju nevidljivim svojim roditeljima i nastavnicima. Upravo ta djeca najviše vremena provode na internetu i najpodložnija su za iskorištavanje i različite vrste zloupotreba.

„World Vision radi na jačanju djece kroz životne vještine. Radimo sa roditeljima na aktivnom roditeljstvu, radimo sa institucijama i, ono što je najvažnije je da smo u protekloj godini sa Plavim telefonom i Odborom djece i mladih na nivou Bosne i Hercegovine prema Vijeću ministara uputili inicijativu za uspostavljanje ovog europskog broja za prijavljivanje, odnosno SOS linije za djecu“, ističe direktorica Organizacije “World Vision” u BiH Dragana Bulić.

Bilo kakva promjena u ponašanju kod djece za roditelje bi trebao biti alarm da razgovaraju o tome sa njima. Mjere kažnjavanja ne bi smjele biti opcija, već razvijanje povjerenja. Dodatna edukacija je nužna, zaključeno je danas. Panel diskusija u okviru kampanje “Na zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu” nakon Sarajeva i Tuzle biće održana u Mostaru, Trebinju, Bijeljini i Banja Luci.