Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijaliziranoj veleprodaji, ostvario je neto prihod od 186.673 KM u samo jednom mjesecu.
Ovo je najveći pojedinačni neto prihod prijavljen u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreznoj upravi Republike Srpske.
Radi usporedbe, prosječna plaća u Srpskoj u srpnju iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plaća.
“Na drugom mjestu ljestvice deset najvećih isplaćenih neto prihoda je radnik iz Banja Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima u oblasti informatičkih tehnologija, s plaćom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banja Luke, koji je zaposlen u oblasti financijskog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 111.221 KM”, rekli su iz Porezne uprave Republike Srpske.
Dodaju da je četvrto mjesto pripalo stanovniku Banje Luke, također iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, s plaćom od 96.073 KM.
“Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijaliziranoj veleprodaji, s mjesečnim prihodom od 94.645 KM, dok je na šestom mjestu bio još jedan stanovnik Banje Luke iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM”, dodali su iz Porezne uprave Republike Srpske.
Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banje Luke zaposlen u iznajmljivanju i leasingu strojeva i opreme, s prihodom od 90.248 KM.
“Osmo mjesto pripalo je muškarcu iz Banje Luke iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u ostalim uslužnim djelatnostima vezanim za informacijsku tehnologiju, s plaćom od 86.064 KM”, pojasnili su iz Porezne uprave Republike Srpske.
Na posljednjem, desetom mjestu našao se radnik iz Banje Luke, zaposlen u području osobnih usluga, s mjesečnim primanjima od 85.153 KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovi slučajevi incidentne prirode i vjerojatno su povezani s određenim mehanizmima isplate gotovine koji služe za neke druge gotovinske transakcije. “Vjerojatno se radi o vlasnicima koji su, umjesto raspodjele dobiti na koju bi prvo morali platiti porez na dobit i porez na dividendu, sami sebi isplatili taj iznos zarade”, rekao je Mlinarević.
A Milenko Stanić, ekonomist, ističe da tako visoke plaće nisu prihvatljive ni za jedno društvo, pa čak ni na ekonomskom tržištu.
“To su primanja koja značajno odstupaju od prosječnih plaća, koje su višestruko veće”, rekao je Stanić i istaknuo da je moguće da se radi i o isplati dividendi na temelju dobiti ostvarene u prethodnoj godini.
Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uvjete, posebno ako se radi o redovnoj mjesečnoj plaći koja se ponavlja nekoliko mjeseci zaredom.
„Tako visoke isplate plaća sigurno nisu povezane s radom i rezultatima rada u tim tvrtkama“, rekao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim tvrtkama.
