Shvatiti da se ne zalažete za sebe ili ono što jako želite nije lako i može imati bezbroj posljedica na vaše mentalno zdravlje i odnose. Ponekad se čak možete zapitati koliko vas ljudi u vašem životu zapravo poznaju ili kao da provodite vrijeme na način koji vam se ne čini autentičnim.
Život je prekratak da biste ga potrošili na način koji čini druge ljude sretnima po cijenu vašeg vlastitog uživanja u njemu, ali u isto vrijeme nije uvijek nužno loše imati pasivniji tip osobnosti – ili ponekad svoje vlastite potrebe stavite na drugo mjesto u odnosu na one koje volite.
Problem nastaje kada se prečesto nalazite u situacijama da tuđe želje i potrebe stavljate ispred svojih na način koji štet vašoj dobrobiti ili kada ste pasivni pred asertivnijom osobnošću jer se bojite istaknuti svoje gledišta.
Ako se redovito pitate dopuštate li ljudima da vas gaze ili ste prečesto previše pasivni, ovih osam znakova stručnjaka može vam pomoći da dešifrirate jeste li prirodno prilično opuštena osoba ili ste zapravo pomalo otirač.
Psihologinja dr. Lalitaa Suglani objasnila je u objavi na Instagramu kojih je osam znakova da ste možda previše pasivni, dodajući: “Važno je napomenuti da upotreba izraza ‘otirač’ nema namjeru uvrijediti, nego radije kako bismo istaknuli uobičajeni obrazac ponašanja u kojem često dopuštamo drugima da se ponašaju prema nama na način da se osjećamo neugodno.”
Suglani napominje da redovita previše pasivnost može “tiho stvoriti ljutnju i frustraciju u nama dok šutimo”, što dugoročno može naštetiti odnosima i samopoštovanju.
Prvi od osam znakova da biste mogli biti otirač jest da imate “teškoće reći ne zahtjevima”. Ako želite reći ne, ali mučite se da to zapravo kažete, onda je stvarnost takva da niste zadovoljni s onim na što pristajete.
Ona također naglašava da osjećaj da nemate kontrolu nad svojim životom može biti znak da ste previše pasivni, kao što to može biti znak da potrebe drugih stavljate ispred svojih “jer se brinete hoćete li ih uznemiriti”.
Ovo je ključna točka: staviti potrebe voljene osobe iznad svojih zato što to želite je potpuno legitimna odluka i nešto što svi moramo učiniti kada nas naši voljeni trebaju, ali ako taj izbor donosite zato što bojite se kakve bi mogle biti njihove reakcije ako sebi date prioritet, možda ste previše pasivni.
Suglani objašnjava da još jedan znak nezdrave razine pasivnosti može biti da se bojite “zauzeti se za sebe i govoriti svoju istinu” i izbjegavate to učiniti kako biste ograničili potencijalne sukobe. To može dovesti do još jednog znaka koji Suglani ističe: da se aktivno “osjećate iskorišteno” ili potajno osjećate kivnost prema ljudima u svom životu.
Ako imate granice sami sa sobom, ali dopuštate da ih ljudi oko vas “stalno prelaze”, to je još jedan znak da biste trebali napraviti samoprocjenu o tome dopuštate li ljudima da gaze po vama, prema stručnjaku.
Suglani također napominje da česti osjećaj da ste se previše posvetili drugima i da se osjećate “preopterećeno i pod stresom zbog udovoljavanja drugima” može signalizirati da morate biti asertivniji ubuduće.
Konačni znak da ste možda otirač, objašnjava ona, je ako imate “nisko samopoštovanje ili nedostatak samopouzdanja”. Ovaj bi mogao biti srž problema, od čega bi ostalih sedam znakova moglo biti simptomatično. Ako ne vjerujete da vrijedite puno, može biti teško uvjeriti druge ljude u to – a nedostatak samopouzdanja može otežati vjerovanje da ćete biti asertivni, bez straha od posljedica.
“Moramo zapamtiti da su naši osjećaji, potrebe i granice jednako valjani kao i bilo čiji drugi”, objasnio je Suglani u objavi. “Od ključne je važnosti pronaći svoj glas, izraziti svoju zabrinutost i zauzeti se za sebe na način pun poštovanja i samopouzdanja. Zdravi odnosi izgrađeni su na uzajamnom poštovanju, razumijevanju i otvorenoj komunikaciji. Zato prepoznajmo kada smo previše pasivni i poradimo na stvaranje uravnoteženijih, ispunjavajućih veza”.
Ako ste se prepoznali u ovim znakovima i niste sigurni koje biste sljedeće korake trebali poduzeti, iako postoji mnoštvo alata za samopomoć dostupnih na internetu, nikada nećete pogriješiti kontaktiranjem stručnjaka za savjet o tome kako pristupiti promjeni ponašanje ili navike.
