Prvi lijek protiv Alzheimerove bolesti uskoro bi trebao biti odobren i u Europi

Podjeli

Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove teške demencije.

Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka. 

Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je Hini dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.

Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili  nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga.

Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička ispitivanja. 

Prema prvim procijenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.

Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba.  Također je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.

Nova era borbe protiv Alzheimera

“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA)  još nije dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.

Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.

A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.

U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešču genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.

“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović.

Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove “hipoteze čišćenja”.  

Usporavanje propadanja memorije

“Ako očistimo to smeće na vrijeme, ne možemo vratiti stoposto memoriju, no možemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje memorije će se usporiti tako da će osoba nastradati od drugih bolesti”, objašnjava Bogdanović.

Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta mjesečno unutar jedne i pol godine i još se ne zna koliko puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se održavalo poželjno stanje. I dalje je otvoreno pitanje hoće li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim vremenskim razmacima.

“Za infuziju će se morati zadovoljiti cijeli niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi dobiti tu terapiju. Riječ je o onima u vrlo ranoj fazi bolesti, fizički zdravijima, koji nemaju imunološke bolesti i ne koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Bit će jako velika selekcija”, ističe Bogdanović.

Dobio je, kaže, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.

 “U Hrvatskoj ga ne možete dobiti u javnom zdravstvu, a da li možete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz cijenu od gotovo 30.000 dolara godišnje”, kaže Bogdanović te dodaje da će cijena terapije padati kako se bude širilo tržište lijeka i odobravale nove slične terapije.

Leqembi će i u američke bolnice ući vjerojatno tek u prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih centara koje je organizirao proizvođač Eisai.

Bogdanović upozorava da je potrebno točno i na vrijeme utvrditi koje osobe nakupljaju toksične proteine, za što je potrebna vrsta screeninga na demencije i rana pravovremena dijagnostika, što u Hrvatskoj ne postoji kao što ne postoji ni registar demencija, tako da se ne zna koliko ima oboljelih.

Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća oboljelih s demencijom .

 “Gdje su ti ljudi – pretežno stariji – i tko se i kako o svima o njima skrbi – nije potpuno jasno”, kaže dr. Bogdanović te ističe da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje specijalisti gerijatri i cijeli sustav državne skrbi za starije i dementne osobe.

 

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Veliko slavlje u Mostaru: Ante i Marica Cvitković u Ilićima proslavili 60 godina braka

U crkvi sv. Franje u Ilićima, 16. srpnja 2026. godine, proslavljen je veliki i rijedak jubilej. Kako je u svom govoru istaknuo fra...

Građani u šoku zbog cijena ogrjeva: „Prošle godine pelet plaćao 350 KM, a danas košta preko 700 maraka“

Prema navodima Agencije za statistiku BiH, grijanje tijekom zime koja je pred nama moglo bi nas skuplje koštati. Cijene su od svibnja u...

Konobari preklinju da odmah prekinete piti kavu s mlijekom, razlog je pomalo gadljiv

Hrvati su poznati kao veliki ljubitelji kave, ali za razliku od nekih zapadnih zemalja, kultura ispijanja kave kod nas uglavnom još uvijek počiva...

Održana početna konferencija projekta AgroSolarNet

U četvrtak, 16. srpnja 2026. godine, u prostorijama Agrotehnološkog centra u Cerni održana je početna konferencija projekta AgroSolarNet – Cross-border pilot agrosolar network...

Prepoznali avanturistički duh: SCM uzeo pod svoje hrabre Poljakinje i proveo ih kroz povijest Hercegovine

Mlade poljske studentice Basia i Alicja ovog su ljeta odlučile uzeti ruksake na leđa, iskoristiti svoju mladost i autostopom proputovati Europu. Na njihovom...

Slični članci

Uhićen ugostitelj Davor Perković kojem je inspekcija zatvorila kafić

Davor Perković, šibenski ugostitelj kojem je inspekcija zatvorila kafić Moby Dick, uhićen...

ETNIČKO ČIŠĆENJE: U Briševu Hrvata više nema, a za stravične zločine nitko nije odgovarao

Na suđenju za jedan od najvećih zločina 1990-ih nad Hrvatima u BiH...

Miletić ponovno brusilicom otvorio metalna vrata na plaži hotela Hilton

Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić stigao je u subotu barkama s pedesetak...

NE, NIJE ŠALA: Mladić prepisivao na popravnom u Livnu, prijeti mu 6 mjeseci zatvora

Općinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A.L. (19), koji se...

Prvi lijek protiv Alzheimerove bolesti uskoro bi trebao biti odobren i u Europi

Podjeli

Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove teške demencije.

Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka. 

Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je Hini dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.

Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili  nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga.

Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička ispitivanja. 

Prema prvim procijenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.

Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba.  Također je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.

Nova era borbe protiv Alzheimera

“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA)  još nije dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.

Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.

A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.

U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešču genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.

“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović.

Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove “hipoteze čišćenja”.  

Usporavanje propadanja memorije

“Ako očistimo to smeće na vrijeme, ne možemo vratiti stoposto memoriju, no možemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje memorije će se usporiti tako da će osoba nastradati od drugih bolesti”, objašnjava Bogdanović.

Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta mjesečno unutar jedne i pol godine i još se ne zna koliko puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se održavalo poželjno stanje. I dalje je otvoreno pitanje hoće li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim vremenskim razmacima.

“Za infuziju će se morati zadovoljiti cijeli niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi dobiti tu terapiju. Riječ je o onima u vrlo ranoj fazi bolesti, fizički zdravijima, koji nemaju imunološke bolesti i ne koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Bit će jako velika selekcija”, ističe Bogdanović.

Dobio je, kaže, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.

 “U Hrvatskoj ga ne možete dobiti u javnom zdravstvu, a da li možete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz cijenu od gotovo 30.000 dolara godišnje”, kaže Bogdanović te dodaje da će cijena terapije padati kako se bude širilo tržište lijeka i odobravale nove slične terapije.

Leqembi će i u američke bolnice ući vjerojatno tek u prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih centara koje je organizirao proizvođač Eisai.

Bogdanović upozorava da je potrebno točno i na vrijeme utvrditi koje osobe nakupljaju toksične proteine, za što je potrebna vrsta screeninga na demencije i rana pravovremena dijagnostika, što u Hrvatskoj ne postoji kao što ne postoji ni registar demencija, tako da se ne zna koliko ima oboljelih.

Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća oboljelih s demencijom .

 “Gdje su ti ljudi – pretežno stariji – i tko se i kako o svima o njima skrbi – nije potpuno jasno”, kaže dr. Bogdanović te ističe da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje specijalisti gerijatri i cijeli sustav državne skrbi za starije i dementne osobe.

 

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Veliko slavlje u Mostaru: Ante i Marica Cvitković u Ilićima proslavili 60 godina braka

U crkvi sv. Franje u Ilićima, 16. srpnja 2026. godine, proslavljen je veliki i rijedak jubilej. Kako je u svom govoru istaknuo fra...

Građani u šoku zbog cijena ogrjeva: „Prošle godine pelet plaćao 350 KM, a danas košta preko 700 maraka“

Prema navodima Agencije za statistiku BiH, grijanje tijekom zime koja je pred nama moglo bi nas skuplje koštati. Cijene su od svibnja u...

Konobari preklinju da odmah prekinete piti kavu s mlijekom, razlog je pomalo gadljiv

Hrvati su poznati kao veliki ljubitelji kave, ali za razliku od nekih zapadnih zemalja, kultura ispijanja kave kod nas uglavnom još uvijek počiva...

Održana početna konferencija projekta AgroSolarNet

U četvrtak, 16. srpnja 2026. godine, u prostorijama Agrotehnološkog centra u Cerni održana je početna konferencija projekta AgroSolarNet – Cross-border pilot agrosolar network...

Prepoznali avanturistički duh: SCM uzeo pod svoje hrabre Poljakinje i proveo ih kroz povijest Hercegovine

Mlade poljske studentice Basia i Alicja ovog su ljeta odlučile uzeti ruksake na leđa, iskoristiti svoju mladost i autostopom proputovati Europu. Na njihovom...

Slični članci

Uhićen ugostitelj Davor Perković kojem je inspekcija zatvorila kafić

Davor Perković, šibenski ugostitelj kojem je inspekcija zatvorila kafić Moby Dick, uhićen...

ETNIČKO ČIŠĆENJE: U Briševu Hrvata više nema, a za stravične zločine nitko nije odgovarao

Na suđenju za jedan od najvećih zločina 1990-ih nad Hrvatima u BiH...

Miletić ponovno brusilicom otvorio metalna vrata na plaži hotela Hilton

Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić stigao je u subotu barkama s pedesetak...

NE, NIJE ŠALA: Mladić prepisivao na popravnom u Livnu, prijeti mu 6 mjeseci zatvora

Općinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A.L. (19), koji se...