Peradarski uzgoj u Bosni i Hercegovini jedan je od najorganiziranijih sektora, a iza moderne proizvodnje konzumnih jaja danas, uz proizvođača, stoji i dobro osmišljen sustav držanja, hranjenja, njege i upravljanja.
Primjer ove vrste proizvodnje na farmi kokoši nesilica u Županiji Sarajevo prikazala je Savjetodavna služba.
Napominju da svaki segment ima svoju važnost, od objekta i opreme, do prehrane, hranjenja, higijene i pravilnog sakupljanja jaja.
“Moderna zgrada izgrađena je 2023. godine, a njen kapacitet je 25.000 kokoši nesilica, s tim da je trenutno zauzeta samo jedna etaža s 12.500 kokoši”, izjavila je vlasnica farme Meliha, dodajući da se prije povećanja kapaciteta mora riješiti problem otpada, tj. pilećeg gnoja.
Sve je automatizirano
Na farmama kokoši nesilica posebno su važni: pravilno organiziran smještaj peradi, nesmetan pristup hrani i vodi, uredno i higijensko prikupljanje jaja, dobra ventilacija i kvaliteta zraka u objektu, odgovarajuća rasvjeta te redovito održavanje čistoće i biosigurnosti. Kada se svi ovi uvjeti usklade, prema Savjetodavnom odboru, proizvodnja postaje transparentnija, sigurnija i lakša za svakodnevno upravljanje.
Farma koke iz Sarajeva primjer je modernog objekta s tehnologijom koju zahtijeva Europska unija. Sve je automatizirano – od kontrole temperature i vlažnosti, hranjenja i čišćenja, do samog sortiranja.
“Jaja dolaze liftom na transportnoj traci do prostora gdje se provodi kontrola, zatim idu na marketing, odnosno pakiranje. Kontrola je i ljudska i mehanička, osoba mora biti tamo da odvoji ona koja nisu za prodaju”, objašnjava Meliha.
Postotak nosivosti 80 posto
Radnik na farmi, Ibrahim Husejinović, ističe da posao nije zahtjevan s obzirom na to da se veći dio obavlja računalom, a u slučaju bilo kakvog zastoja, oglašava se alarm, čak i kada temperatura padne samo jedan stupanj ispod zadane. U proizvodni dio se praktički ne ulazi, osim prilikom kontrole.
“Nema potrebe da se ovdje bude. Uginuća su rijedak slučaj”, kaže Husejinović.
Jaja se u ljuske stavljaju ručno.
Nosioci su smeđe leghorn kokoši. Trenutni postotak nosivosti je 80 posto, u klasama M, L i XL.
“To su stare kokoši. Obično ostaju u proizvodnji godinu dana, zatim se cijeli objekt prazni, dezinficira i uvodi novo jato”, objašnjava Ibrahim.
Investicija od milijun dolara
Investicija je bila u milijunima, kaže vlasnik, podsjećajući da su jaja osnovna namirnica koja se svakodnevno koristi u kućanstvima. Također napominje da je vrlo osjetljiva te da su potrebne redovite analize vode i hrane, kao i samih jaja.
„Ovo je solidan posao, posebno ako se radi o obiteljskom poduzeću. Osim maloprodaje, radimo i veleprodaju tržnicama, opskrbljujemo hotele i restorane“, zaključuje Meliha.
Bez obzira na veličinu farme, uspješna proizvodnja jaja počinje dobrim uvjetima smještaja, navode konzultanti, dodajući da nesilice traže stabilno okruženje u kojem su zadovoljene njihove osnovne potrebe, jer samo u takvim uvjetima mogu ostvariti svoj puni proizvodni potencijal, prenose Nezavisne.
