Strategija i Akcijski plan za sprječavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Sarajevskoj županiji predviđa da posjedovanje opojnih droga ne bude više krivično djelo, već da uđe u prekršajnu zonu.
“U okviru strateške mjere učinkovite kaznene politike mi smo propisali jednu aktivnost, odnosno upućivanje inicijative federalnim tijelima vlasti za izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva koje se tiču krivičnog djela posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga”, kazala je u razgovoru za Fenu članica tima za izradu Strategije, profesorica na Fakultetu kriminlističkih znanosti u Sarajevu Irma Deljkić.
Po njenim riječima, ta dekriminalizacija u stvari predviđa da posjedovanje opojnih droga ne bude više krivično djelo, već da uđe u prekršajnu zonu.
“Ovdje bih naglasila da se radi o dekriminalizaciji posjedovanja određene količine droge za vlastite potrebe bez namjere za njeno stavljanje u promet. To bi se odnosilo na sve vrste opojnih droga, gdje bi se onda jasno propisalo koje su to količine za svaku od droga dozvoljene kada je u pitanju njihovo posjedovanje. Kada je u pitanju korištenje, naravno da biste koristili drogu morate je posjedovati tako da je to povezano. Trenutno u Zakonu o javnom redu i miru u Sarajevsko županiji korištenje opojnih droga je svakako propisano kao prekršaj”, navela je Deljkić.
Pojašnjava da bi se jasno propisalo koje su to količine koje neka osoba može imati kod sebe za vlastite potrebe bez stavljanja u promet.
Intencija je da se izvrše izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva, da se rasterete policijski resursi koji su dosta usmjereni upravo na otkrivanje i dokazivanje posjedovanja, “a kada gledate sa druge strane kaznenu politiku u odnosu na to krivično djelo imamo veliki broj optužnica i veliki broj pravosnažnih presuda „gdje su izrečene niske zatvorske kazne te postoji značajan broj slučajeva zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro na slobodi“.
“Zato smatramo da bi fokus policijskih resursa kada je u pitanju borba protiv zloupotrebe opojnih droga trebao biti na neovlaštenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga, odnosno targetiranju tržišta, tako da bi policijski resursi bili rasterećeni u pogledu ovoga krivičnog djela koje sada dominira u statistikama kako policijskim tako i pravosudnim”, rekla je prof. Deljkić.
S druge strane, ukoliko je blaga kaznena politika troše se i resursi pravosuđa, a može doći i do stigmatizacije određenih osoba, njihovog bespotrebnog uvođenja u krivično pravosuđe, pogotovo kada su u pitanju maloljetne osobe.
“Tako da smatramo da je svrsihodnije da se ti resursi koriste za programe liječenja ili rehabilitacije”, kaže prof. Deljkić.
