Iako su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u lipnju zabilježile pad za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, rast cijena na godišnjog razini potvrđuje da se BiH suočava s problemom kojem se ne nazire kraj i najave da je era jeftine hrane prošlost, piše Avaz.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u lipnju bile su više za 4,9 posto u odnosu na lipanj 2022. godine. Hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 10,2 posto, alkoholna pića i duhan za 4,8, stanovanje i režijski izdaci za 9,2, a namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 9,9 posto.
Rast cijena zabilježen je i u oblasti zdravstva (3,1%), komunikacija (1,4%), rekreacije i kulture (6,9%), obrazovanja (2,3%), restorana i hotela (8,4%) te ostalih dobara i usluga (9,6%). Jeftiniji su samo odjeća i obuća (5,3%) te prijevoz (12,7%).
Istovremeno, porastao je i ukupan promet trgovine namalo. U lipnju 2023. godine veći je za sedam posto u odnosu na lipanj prethodne godine. Promet prehrambenih proizvoda, promatran u tekućim cijenama, ostvario je rast od 22,2, dok je promet neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 14,6 posto u odnosu na lipanj 2022. godine, navode iz Agencije za statistiku BiH.
Kako je kazao ekonomski analitičar Igor Gavran, osim inflacijom, nominalni rast vrijednosti prometa dobrim dijelom može se objasniti i turizmom i dijasporom, odnosno većim brojem privremenih potrošača koji uglavnom imaju i veću kupovnu moć od domaćeg stanovništva.
– Dio objašnjenja možda leži i u većem broju PDV obveznika, jer je veći broj subjekata prešao zakonski prag prometa u prethodnoj godini. PDV obveznici su podložni dodatnim kontrolama i praćenju prometa, a istovremeno su motivirani da prijavljuju viši promet radi prava na odbitak poreza. U svakom slučaju, narasla je i dobit onima koji su se kleli da propadaju i da moraju dizati cijene kako bi preživjeli – rekao je Gavran.
