Poljoprivrednim proizvođačima preporuča se da na svojim parcelama urade jesenju gnojidbu zemljišta kako bi u narednoj godini imali obiman, zdrav i kvalitetan prinos. Sam postotak pojedinih makro i mikro elemenata ovisi o postojećem stanju na parceli pa se prije svega preporuča obavljanje analize zemljišta i u skladu s njezinim rezultatima odredi optimalna osnovna gnojidba.              

Prihvatljiv je i način da se u jesenskoj fazi mirovanja doda jedna, u praksi uobičajena, formulacija namijenjena pojedinim vrstama tla, odnosno pojedinim vrstama proizvodnje, s tim da se analiza tla obavi početkom vegetacije te, temeljem iste, provedu korekcije odnosno dopune prihrane. Ova druga opcija je čak i prihvatljivija, obzirom da su neka gnojiva (poput dušika) lako topiva i njihovo dodavanje u jesen bio bi čisti gubitak jer bi do početka vegetacije u velikom postotku bila isprana s parcele, pa čak i slučaju kad se radi o sporo topivim gnojivima. Uobičajena količina nekih ustaljenih formulacija je 400-600 kg/ha. Naravno, radi se samo o jednoj grubo određenoj količini, koja će biti korigirana nakon analize tla u proljeće, a sve u ovisnosti o vrsti proizvodnje.

Analiza tla je obvezna mjera u sustavima integrirane i ekološke proizvodnje. Sama analiza je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja. Rezultati analize tla daju odgovor na pitanje treba li obaviti gnojidbu određene kulture, kojim gnojivom i u kojoj količini. Nadalje, analiza tla može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju uslijed nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili određenih hranjiva.

Što se tiče  organske komponente hranjiva, tu se preporuča obični zreli stajnjak u količini 25t/ha svake treće godine, ili peletirani u količini od 500-700 kg/ha svake godine. I jedna i druga opcija su dobar izbor, ali svaka od njih ima svojih prednosti i nedostataka. Stajnjak je bogat mikro-organizmima koji pozitivno utječu na sve procese u tlu. U tome je praktično nezamjenjiv. Spomenuti mikro-organizmi utječu na  stvaranje humusa od ostataka svih organskih tvari u tlu, od otpalog lišća, zaoranih korova, zelene gnojidbe, pa nadalje, a peletirano gnojivo ima prednost manje količine po jedinici površine, lakšeg distribuiranja, sterilnosti (ne sadrži sjemenke korova), lakša dostupnost na tržištu.

Poljoprivrednim proizvođačima preporuča se da na svojim parcelama urade jesenju gnojidbu zemljišta kako bi u narednoj godini imali obiman, zdrav i kvalitetan prinos. Sam postotak pojedinih makro i mikro elemenata ovisi o postojećem stanju na parceli pa se prije svega preporuča obavljanje analize zemljišta i u skladu s njezinim rezultatima odredi optimalna osnovna gnojidba.              

Prihvatljiv je i način da se u jesenskoj fazi mirovanja doda jedna, u praksi uobičajena, formulacija namijenjena pojedinim vrstama tla, odnosno pojedinim vrstama proizvodnje, s tim da se analiza tla obavi početkom vegetacije te, temeljem iste, provedu korekcije odnosno dopune prihrane. Ova druga opcija je čak i prihvatljivija, obzirom da su neka gnojiva (poput dušika) lako topiva i njihovo dodavanje u jesen bio bi čisti gubitak jer bi do početka vegetacije u velikom postotku bila isprana s parcele, pa čak i slučaju kad se radi o sporo topivim gnojivima. Uobičajena količina nekih ustaljenih formulacija je 400-600 kg/ha. Naravno, radi se samo o jednoj grubo određenoj količini, koja će biti korigirana nakon analize tla u proljeće, a sve u ovisnosti o vrsti proizvodnje.

Analiza tla je obvezna mjera u sustavima integrirane i ekološke proizvodnje. Sama analiza je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja. Rezultati analize tla daju odgovor na pitanje treba li obaviti gnojidbu određene kulture, kojim gnojivom i u kojoj količini. Nadalje, analiza tla može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju uslijed nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili određenih hranjiva.

Što se tiče  organske komponente hranjiva, tu se preporuča obični zreli stajnjak u količini 25t/ha svake treće godine, ili peletirani u količini od 500-700 kg/ha svake godine. I jedna i druga opcija su dobar izbor, ali svaka od njih ima svojih prednosti i nedostataka. Stajnjak je bogat mikro-organizmima koji pozitivno utječu na sve procese u tlu. U tome je praktično nezamjenjiv. Spomenuti mikro-organizmi utječu na  stvaranje humusa od ostataka svih organskih tvari u tlu, od otpalog lišća, zaoranih korova, zelene gnojidbe, pa nadalje, a peletirano gnojivo ima prednost manje količine po jedinici površine, lakšeg distribuiranja, sterilnosti (ne sadrži sjemenke korova), lakša dostupnost na tržištu.