Zbog zastarjelih propisa i sporosti u usklađivanju s propisima Europske unije u vezi s hranom, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.
To suštinski stoji u Informaciji o problemima u implementaciji propisa zbog nedostatka usklađenosti s EU, koju je izradila i uputila Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Vijeću ministara BiH.
“Zastoj u procesu usklađivanja propisa otvara mogućnost uvoza hrane u BiH koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama u okruženju stvaraju brojne probleme za domaće proizvođače kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, kao i za uvoznike hrane u BiH”, navodi se u informaciji.
Trenutno su na snazi u BiH pravilnici o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, kao i pravilnici o prehrambenim aditivima i dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.
“Kao posljedica neusklađenosti pravnih propisa u BiH s propisima koji su na snazi u EU, rezultati provedenih kontrola u posljednje dvije godine pokazuju da su određene aktivne tvari detektirane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu s propisanim MRL-om, dok iste nisu u skladu s važećim propisima EU i ne bi se smjele naći na tržištu EU. Navedeno ima za posljedicu ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka slobodnom kretanju hrane, nejednake uvjete na tržištu i ima izravan utjecaj na funkcioniranje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.
Što se tiče prehrambenih aditiva, među ostalim, najaktualniji primjer problema s kojima se trenutno suočava Agencija za sigurnost hrane je titanov dioksid. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je mišljenje još 6. svibnja 2021. godine, navodeći da ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne neizvjesnosti, zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se koristi kao prehrambeni aditiv u hrani. Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je pružanje bijele boje ili neprozirnosti proizvoda, a poseban problem je što se koristi u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, poput žvakaćih guma, slatkiša, čokolade i sladoleda, što izaziva zabrinutost zbog moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.
“Sukladno tome, svi proizvodi koji sadrže E-171 više se ne mogu staviti na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva još uvijek moguće na tržištu Bosne i Hercegovine”, navodi Agencija u informaciji poslanoj Vijeću ministara BiH.
Džemail Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane, izjavio je da su u skladu s postupkom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Vijeću ministara BiH te da se radi o uobičajenom poslu.
Istaknuo je da postoji mali zastoj koji može imati negativan utjecaj na potrošače, posebno na gospodarstvo, jer se mnogi od tih proizvoda koji su podložni pravilnicima izvoze.
“Imamo sve ažurirano otprilike do 2021. godine i od tada nismo puno radili, nije bilo ništa pretjerano, ali kontinuirano dolazi do promjena. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određene razine, pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je znanost rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.
