Više od polovine Europe bilo je ovoga ljeta izloženo vrlo snažnom toplotnom stresu, što je najveći udio europskog kontinenta zabilježen otkako postoje mjerenja, objavila je u petak Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S).
Prema podacima Copernicusa, do kraja ljeta vrlo snažan toplotni stres zabilježen je na 52 posto europskog kopna.
Riječ je o uvjetima u kojima kombinacija visoke temperature i vlažnosti zraka otežava prirodno hlađenje ljudskog organizma. U kategoriju “vrlo snažnog” toplotnog stresa Copernicus svrstava uvjete u kojima je osjet temperature najmanje 38 stupnjeva Celzijusa, piše Reuters.
Europsko ljeto 2026. obilježili su dugotrajni toplotni valovi i sušni periodi, a prosječna temperatura na europskom kopnu bila je 1,17 stupnjeva Celzijusa viša od prosjeka za period od 1991. do 2020. godine. Time je ovogodišnje ljeto bilo treće najtoplije u Europi prema podacima Copernicusa.
Posebno izražene temperature zabilježene su u zapadnoj Europi, koja je imala najtoplije ljeto u povijesti mjerenja.
Prosječna temperatura u tom dijelu kontinenta iznosila je 21,7 stupnjeva Celzijusa, odnosno oko 2,5 stupnja više od prosjeka za period 1991–2020, čime je premašen prethodni rekord iz 2003. godine.
U zapadnoj Europi zabilježeno je i rekordnih 13 dana s vrlo snažnim toplotnim stresom, dok je tijekom 17 dana najmanje 60 posto tog područja imalo temperature više od 30 stupnjeva. Za poređenje, takvih dana bilo je 11 tijekom izuzetno toplog ljeta 2003. godine.
Toplotni stres može izazvati ubrzan rad srca, mučninu i vrtoglavicu, a u najtežim slučajevima i toplotni udar koji može biti opasan po život. Posebnom riziku izloženi su stariji ljudi, osobe koje rade na otvorenom te osobe s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom.
