Poljska do 2028. planira potrošiti 2,5 milijarde eura za izgradnju “Istočnog štita” kojim se želi zaštiti od eventualnog napada iz Rusije ili Bjelorusije.
“Želimo biti dovoljni jaki kako bismo izbjegli rat. Ruski napad na Ukrajinu prisilio nas je da poduzmemo odgovarajuće mjere kako bismo bili spremni za eventualnu prijetnju”, rekao je skupini bruxelleskih dopisnika general Stanislaw Czosnek, koji vodi projekt izgradnje Istočnog štita.
Poljska vlada, koja je 1. siječnja preuzela rotirajuće predsjedništvo, ugostila je ovaj tjedan manju skupinu bruxelleskih dopisnika, kojima je željela pokazati koliko ozbiljno shvaća sigurnost, glavni prioritet svoga predsjedanja.
Na graničnom prijelazu između Poljske i Bjelorusije Polowce-Peschatka, koji je zbog migrantskog pritiska zatvoren od lipnja 2023. , atmosfera podsjeća na hladnoratovsko razdoblje. Iza goleme metalne ograde koja je na vrhu pojačana bodljikavom žicom, na svakih nekoliko metara stoje vojnici u punoj ratnoj opremi, koji netremice gledaju u pravcu Bjelorusije.
General Czosnek kaže da su izvukli pouku nakon ruskog napada na Ukrajinu. “Iskustvo nam pokazuje da bi situacija u Ukrajini danas možda bila drukčija da su bili bolje pripremljeni. Mi želimo biti spremni za svaki eventualni agresivni korak Rusije”, kaže Czosnek.
Izgradnja Istočnog štita započela je u ljeto prošle godine. Do 2028. planira se izgraditi više linija obrane duž 800 kilometara istočne granice – uz granicu s Bjelorusijom, duž granice s Kalinjingradskom oblasti, ruske eksklave stiješnjene između Poljske i Litve s izlazom na Baltičko more te duž koridora Suwalki, rijetko naseljenog područja između Poljske i Litve, koji ima strateško značenje jer njime prolazi jedina kopnena veza između baltičkih zemalja i ostatke Europske unije. Taj bi koridor Rusija vjerojatno pokušala presjeći u slučaju napada na Baltik.
Rovovi, beton, mine, termovizijske kamere
Duž 500 kilometara poljske istočne granice planira se uspostaviti pojas širine 400 metara unutar kojeg će biti protutenkovski rov, a zatim i goleme betonske prepreke, tzv. Zmajevi zubi.
Svaki od tih tronožnih betonskih elemenata težak je 1,7 tona, a međusobno su povezani debelim čeličnim užadima.
Dvjestotinjak metara dalje postavit će se drugi red tih fizičkih prepreka, a između njih protutenkovske mine koje će biti postavljene samo u slučaju neposredne prijetnje od invazije.
Na dijelu granice gdje nije moguće napraviti takav pojas jer je zemljište u privatnom vlasništvu, planiraju se izgraditi skladišta takvih betonskih blokova koji bi se mogli brzo postaviti u slučaju napada.
“Cijela granica s Bjelorusijom bit će fizički i elektronički zaštićena do sljedećeg travnja”, kaže brigadni general Robert Bagan.
Granični prijelaz Polowce-Peschatka nalazi se na cesti između bjeloruskog Bresta i Bialystoka, središta poljskog Podlaskog vojvodstva. Ta cesta jedna je od mogućih invazijskih ruta s obzirom na to da se u blizini Bresta nalazi nekoliko bjeloruskih vojnih baza s nekoliko desetaka tisuća vojnika.
Bjelorusija je samo formalno suverena država jer je u potpunosti pod utjecajem Rusije.
Osim fizičkih barijera, postavljaju se i elektronički sustavi zaštite, termovizijske kamere, detektori kretanja. Predviđene su i mjere za jačanje mobilnosti poljskih snaga, primjerice jačanjem mostova kako bi mogli podnijeti prelazak oklopnih vozila.
Duž 186 kilometara granice s Bjelorusijom i Kalinjingradskom oblasti postavljena je metalna ograda visoka 5,5 metara, dodatno osigurana bodljikavom žicom.
Postavljena je kako bi se spriječio ulazak nelegalnih migranata koje Rusija i Bjelorusija koriste kako bi destabilizirali Europsku uniju. Ti ljudi dovode se organizirano s Bliskog istoka i Afrike i onda se upućuju na granicu s Poljskom.
Poljski dužnosnici ističu da su spremni za dva moguća scenarija destabilizacije: u slučaju instrumentalizacije migranata i izravne vojne prijetnje.
Kroz Poljsku prolazi gotovo sva zapadna vojna pomoć za Ukrajinu. Osim priprema za obranu od eventualnog vojnog napada, Poljska je suočena se neprestanim kibernetičkim napadima. Stoga je uspostavljena postrojba od 6500 ljudi sastavljena od vojnika i civilnih informatičkih stručnjaka. Oni su prošle godine zabilježili oko 100 tisuća pokušaja kibernetičkih napada.
