Političko-pravni kaos koji mjesecima vlada u BiH, zaoštren smjenom Milorada Dodika s pozicije predsjednika Republike Srpske, dodatno je zakompliciran nakon što se ispostavilo kako nova entitetska vlada koju je on nametnuo zapravo i nije izabrana iako ju je izglasao parlament pa se više ne zna tko predstavlja vlast u Banjoj Luci.
Nakon što mu je po sili zakona prestao mandat predsjednika RS jer je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, Dodik je ishodio ostavku entitetskog premijera Radovana Viškovića i za njegova nasljednika predložio Savu Minića, kuma svoje kćeri Gorice i dosadašnjeg ministra poljoprivrede.
Minića i ministre koje je Dodik nezakonito predložio jer za to nije bio ovlašten, u utorak je potvrdila Narodna skupština RS, čime je formalno započeo njihov mandat. No u četvrtak je uslijedilo novo iznenađenje jer je tada održana sjednica vlade, ali u starom sastavu kojom je predsjedavao Višković u ulozi premijera.
Nakon što su iz vlade objavili fotografije na kojima se vidjelo kako sjednicom predsjedava premijer koji to zapravo više nije, uslijedila su pitanja što se zapravo zbiva.
Šef kluba zastupnika Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u parlamentu RS Srđan Mazalica nakon toga je pojašnjavao kako “nisu završene sve zakonske procedure” pa nova vlada ne može početi raditi. U vladajućoj stranci sad čekaju što će biti s najavljenim apelacijama ustavnim sudovima RS i BiH zbog ocjene da je nova vlada neustavna jer je imenovana na prijedlog Dodika koji na to nije imao pravo.
“Do tada, gospodin Minić je član vlade kao ministar poljoprivrede”, kazao je Mazalica.
Šef kluba zastupnika oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak sve to je usporedio s cirkusom, ističući kako su Dodikovim manevrima zapravo urušene ključne institucije vlasti u entitetu pa se više ne zna tko što radi.
Predsjednica oporbene Narodne fronte (NF) Jelena Trivić ocijenila je pak kako vladajući na svaki način krše ustav.
“Dodik nije mogao dati mandat (Miniću) i to je pravna činjenica”, kazala je Trivić.
S tim nije suglasan Nenad Stevandić, predsjednik parlamenta RS i bliski Dodikov saveznik. Njegova je teza kako je Dodik bez mandata mogao ostati jedino u slučaju smrti, opoziva ili ostavke i tvrdi kako oporba obmanjuje javnost kada tvrdi da on više nije predsjednik RS.
Zaprijetio je i kako će vladajući spriječiti provedbu prijevremenih izbora za predsjednika RS raspisanih za 23. studenoga.
“To je dio plana okupacije”, izjavio je Stevandić, dodajući kako okupljeni oko Dodika znaju sve planove protivničke strane i spremni su je iznenaditi.
Kao izlaz iz sadašnje situacije ponudio je pregovore s predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH, pri čemu je ustvrdio kako su legitimni partneri za to na srpskoj strani samo stranke okupljene oko Dodika.
No čelnik SDP BiH i predsjednik vlade Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je kako od toga neće biti ništa, a mogućim partnerom za razgovore vidi samo oporbu u RS.
“S onima koji provode državni udar, koji vrše udar na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, ne želimo komunicirati ni pod koju cijenu. Naravno, to ima i određene reperkusije i cijene, ali mi je drago da postoje neke političke snage u RS koje su spremne o tome razgovarati”, izjavio je Nikšić.
U HDZ-u BiH ipak misle kako SNSD, što god se dogodilo s Dodikom, ostaje nezaobilazan partner u vlasti na državnoj razini jer ta stranka ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH i na taj način odlučujuće utječe na usvajanje ili blokadu bilo kojega zakona.
“S njima je neminovno surađivati. Partneri u vlasti su neminovno oni koji imaju većinsku potporu svog naroda. Sada je umijeće svih onih koji predstavljaju te stranke kako postići maksimalni dogovor oko svih važnih pitanja u BiH”, kazao je HDZ-ov predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Marinko Čavara.
Kaže kako je jedini izlaz vratiti povjerenje među konstitutivnim narodima. Podsjetio je kako je dio problema u BiH to što neke stranke iz bošnjačkog naroda smatraju normalnim oduzeti Hrvatima pravo izbora njihovih legitimnih predstavnika tamo gdje je to ustav propisao.
